Rusija lansirala 'Rassvet': Svemirska igra koja mijenja rat

Dok se na bojišnici u Ukrajini nastavljaju intenzivne borbe, Rusija je napravila ključni korak u svemirskoj utrci koji bi mogao duboko promijeniti dinamiku rata. Dana 3. kolovoza 2026. ruske snage izvele su seriju zračnih udara na ciljeve u ukrajinskim gradovima Černigovu, Sumima, Harkovu, Balakliji, Dnjepropetrovsku i Krivom Rogu, prenosi ruski izvor Rybar. Istovremeno, ukrajinske snage lansirale su više od 150 bespilotnih letjelica na ruski teritorij, gađajući ciljeve od Vladimirske oblasti do Krima.

Najtragičniji incident dogodio se u selu Arhipo-Osipovka kod Gelendžika, gdje je ukrajinski dron pogodio plažu. Prema istom izvoru, poginulo je sedam osoba, od kojih troje djece, a još 40 je ozlijeđeno, od čega je 21 osoba hospitalizirana. Na Burluckom smjeru, ruske snage su oslobodile naselja Bijeli Kolodec i Ustinovku.

Satelitska konstelacija kao odgovor na Starlink

No, daleko od prve crte bojišnice, odvija se možda i važnija bitka. Rusija je 23. ožujka 2026. lansirala prvu borbenu seriju od 16 satelita vlastite konstelacije nazvane 'Rassvet' (Zora) s kozmodroma Plesetsk. Do 31. srpnja 2026., dvanaest od tih satelita doseglo je operativnu formaciju na visini od otprilike 550 kilometara, stvarajući prvi borbeno spremni lanac, objavio je SouthFront. Drugi set od 16 satelita lansiran je 19. srpnja 2026.

Satelite je izgradio Bureau 1440, tvrtka pod okriljem X Holdinga. Za razliku od više od 10.000 Starlink satelita koje kontrolira SpaceX Elona Muska, 'Rassvet' nije zamišljen kao klon, već kao suvereni alat koji ruske snage oslobađa ovisnosti o odlukama iz Washingtona. Cilj je jasan: pružiti ruskim jedinicama prozor povezivanja koji "nijedan tajkun ne može zatvoriti svojom voljom", kako navodi SouthFront.

Koliko pokrivenosti 'Rassvet' već pruža?

Ukrajinski stručnjak za satelitske komunikacije Vladimir Stepanets, čiju je analizu prenio portal Militarnyi, opisao je trenutnu pokrivenost kao "gusto dovoljno". Lanac satelita prelazi ukrajinsko nebo četiri puta dnevno, a na dva do tri od tih preleta sateliti su dovoljno visoko na horizontu za stabilnu vezu s terminalima na tlu. Svaki prozor traje između 60 i 90 minuta, što ukupno daje oko tri sata dnevne pokrivenosti.

Perspektiva je još značajnija. Do jeseni 2026., s 28 aktivnih satelita, pokrivenost će se udvostručiti na šest sati dnevno. Ako Bureau 1440 održi planirani tempo proizvodnje i dosegne cilj od 250 satelita do sredine 2027., pokrivenost će porasti na više od 18 sati dnevno. Čak i uz konzervativnu procjenu od 76 satelita, Rusija bi imala šest do osam sati solidne povezanosti.

Laserska mreža otporna na ometanje

Ono što 'Rassvet' izdvaja od pukog kopiranja Starlinka je ugrađeni laserski komunikacijski sustav između satelita. Bureau 1440 je još u lipnju 2024. uspješno testirao prve ruske laserske veze, prenoseći podatke brzinom od 10 gigabita u sekundi na udaljenosti od 30 kilometara. Do srpnja je domet povećan na 1000 kilometara, a do 2026. ovi terminali postali su standardna oprema na svakom operativnom satelitu.

Ova tehnologija čini konstelaciju izuzetno otpornom na elektronsko ratovanje. Dok zemaljski ometači mogu ometati signal prema satelitu koji prolazi iznad, ne mogu dodirnuti tihu infracrvenu nit koja povezuje same satelite. Dok jedan satelit komunicira s terminalom u Donbasu, njegov susjed udaljen 1000 kilometara podatke preusmjerava na zemaljsku stanicu u Sibiru. Signal ostaje suveren, a ukrajinski sustavi za elektronsko ratovanje poput 'Note' i 'Bukovela' ostaju bespomoćni.

Potencijalni kupci: Od Irana do Afrike

Ako se 'Rassvet' dokaže u borbi, popis potencijalnih kupaca već je jasan. Iran se nameće kao najočitiji kandidat. Od siječnja 2026. Teheran je rasporedio vojne ometače za suzbijanje Starlinka, smanjivši njegove performanse za 80 posto u nekim regijama. Posjedovanje nelicenciranog terminala kažnjava se s do 10 godina zatvora, no procjenjuje se da između 50.000 i 100.000 prokrijumčarenih Starlink antena i dalje radi u zemlji, što je za režim veliki sigurnosni problem.

'Rassvet' nudi ono što Starlink ne može: mrežu koju Washington ne može iskoristiti za slanje slobodnog interneta u prosvjedne zone. Suverena konstelacija s vlastitim zemaljskim stanicama i terminalima omogućila bi Teheranu kontrolu vlastitog neba. Osim Irana, interes za sustavom mogle bi pokazati i zemlje poput Mjanmara te afričke države poput Malija, Burkine Faso, Nigera i Srednjoafričke Republike, navodi SouthFront.

Globalna utrka u niskoj orbiti

Rusija nije jedina koja pokušava razbiti američki monopol. No, 'Rassvet' je trenutno jedina operativna protuteža Starlinku koja se već koristi u aktivnom ratnom sukobu.

Dok se bitka za nebo iznad Ukrajine nastavlja, postaje jasno da se rat ne vodi samo tenkovima i dronovima, već i za kontrolu nad niskom orbitom. Ruski odgovor na Starlink više nije samo plan na papiru, on je već iznad bojišta, a njegov utjecaj tek će se osjetiti.