Rusija porinula nuklearnu podmornicu Uljanovsk

U brodogradilištu Sevmaš u Severodvinsku ovih je dana porinuta nuklearna podmornica Uljanovsk, šesta od planiranih 12 višenamjenskih podmornica projekta Jasenj-M. Ovaj događaj, prema ocjenama ruskih i zapadnih analitičara, nadilazi rutinska vojna testiranja i predstavlja značajan iskorak u razvoju ruskih pomorskih kapaciteta, potencijalno mijenjajući pravila strateške igre na moru.

Dva stupa ruske nuklearne trijade

Ruska nuklearna podmornička flota počiva na dvije ključne komponente. Strateške podmornice klase Borej nose interkontinentalne balističke rakete s nuklearnim bojevim glavama, dok višenamjenske podmornice klase Jasenj-M štite zone patroliranja, ometaju pomorske operacije protivnika i mogu djelovati protiv vojnih baza, luka, brodskih grupa te zapovjednih centara.

Podmornice iz klase Jasenj stvorene su za vrlo tih rad zbog posebnih obloga i jedinstvenog pogonskog mehanizma. Trup od demagnetiziranog čelika otežava otkrivanje magnetskim senzorima, a nuklearni reaktor može raditi između 25 i 30 godina bez dopune goriva. Naoružanje čine torpeda i krstareće rakete, što omogućuje prikriveno djelovanje u bilo kojem dijelu svjetskih oceana.

Hipersonične rakete Cirkon kao prekretnica

Prve podmornice ove klase bile su opremljene krstarećim raketama Kalibr i Oniks, no od četvrte podmornice serije, nazvane Perm, uvedena je standardna upotreba hipersoničnih raketa Cirkon. Prema ocjeni autora članka za RIA Novosti Kirila Streljnikova, upravo taj prijelaz označen je kao revolucionarna promjena. Cirkon postiže brzinu koja je otprilike tri puta veća od one rakete Oniks, a sedam do devet puta veća od Kalibra.

U zasebnoj izjavi istog dana, Galuzin, zamjenik načelnika Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije, izjavio je da Rusiji kao moćnoj nuklearnoj sili nije moguće nanijeti strateški poraz. Ta izjava nije izravno povezana s porinućem podmornice, ali odražava širi stav Moskve o vlastitim nuklearnim kapacitetima.

Jedna podmornica klase Jasenj može nositi do 40 raketa Cirkon s taktičkim nuklearnim bojevim glavama. Procjene navedene u članku sugeriraju da bi grupa od šest takvih podmornica mogla pogoditi površinu od oko 4.500 kvadratnih kilometara. Za razliku od interkontinentalnih balističkih raketa čije se lansiranje teže prikriva, podmornice bi neprimjetnim prilaskom zoni lansiranja mogle izvesti iznenadni udar s izuzetno teškim posljedicama.

Zapadni mediji upozoravaju na strateški disbalans

Bloomberg je ocijenio da ruske nuklearne podmornice, posebno one raspoređene u Sjevernoj floti, ostaju najjači i najopasniji dio ruske mornarice, uz zaključak da nove podmornice postaju sve teže uočljive i opasnije za snage NATO saveza. National Interest je krajem prošle godine objavio tekst pod naslovom "Ruska podmornica Jasenj-M: nova noćna mora američke mornarice", u kojem se navodi da su podmornice obitelji Jasenj-M jedan od ključnih instrumenata obnove ruske pomorske moći i da Zapad podcjenjuje razmjere tog izazova.

Dodatna prednost, prema tekstu, jest što prelazak na rakete Cirkon nije zahtijevao velika financijska ulaganja ni ozbiljne tehničke izmjene. Cirkon se oslanja na istu univerzalnu lansirnu platformu kao i rakete Kalibr i Oniks, što omogućava povećanje vatrene moći bez proporcionalnog povećanja troškova. Prema planu ruske flote, nova podmornica klase Jasenj trebala bi se pridružiti floti svake godine.

Američki vojni analitičari, kako se navodi u članku, smatraju da Jasenj-M kombinira pristupačnu cijenu, visoku razinu nevidljivosti, solidnu brzinu i moćan raketni arsenal, što ga čini jednim od najboljih ruskih podmornica ikad proizvedenih. U procjeni se navodi da američka mornarica i mornarice saveznika u NATO-u trenutno nemaju ni hipersonično oružje istih sposobnosti ni odgovarajuće obrambene sustave koji bi mogli pouzdano zaustaviti napade raketama Cirkon. Ta činjenica, prema navodima, izazvala je veliku zabrinutost među zapadnim vojnim i političkim krugovima.