Rusija poslala 11 tona humanitarne pomoći Iranu
Dok SAD istražuje izvještaje o civilnim žrtvama na otoku Kešm, Iran poručuje da će na svaku agresiju odgovoriti odlučno i proporcionalno.
Dok SAD istražuje izvještaje o civilnim žrtvama na otoku Kešm, Iran poručuje da će na svaku agresiju odgovoriti odlučno i proporcionalno.
Nova pošiljka ruske humanitarne pomoći stigla je u Teheran 2. kolovoza 2026. godine, izvijestila je ruska državna agencija TASS. Pošiljku od 11 tona, koja uključuje medicinsku opremu i lijekove, poslala je tvrtka Medargo uz podršku dobrotvorne zaklade Great Fatherland, a preuzelo ju je Iransko društvo Crvenog polumjeseca.
"Danas je iz Moskve stigla pošiljka humanitarne pomoći. Poslala ju je tvrtka Medargo uz podršku dobrotvorne zaklade Great Fatherland. Pomoć uključuje uglavnom medicinsku opremu i lijekove, ukupno oko 11 tona", rekao je za TASS Andrej Tanajev, predstavnik vlade Dagestana pri ruskoj trgovinskoj misiji u Iranu. Tanajev je dodao da će se isporuke nastaviti i u budućnosti.
Humanitarna pomoć dolazi u trenutku pojačanih napetosti između Washingtona i Teherana. Prema podacima iranskog ministarstva zdravstva, od 27. lipnja 2026. poginulo je 59 ljudi, a najmanje 666 ih je ozlijeđeno.
Jerusalem Post prenosi izvještaj New York Timesa prema kojem je američka vojska u četvrtak navečer pogodila stambenu kuću na otoku Kešm (engl. Qeshm) na jugu Irana. Prema iranskim dužnosnicima, u napadu su poginuli bračni par i njihov dvogodišnji sin, dok je dvoje djece preživjelo. Analiza videosnimki i satelitskih snimaka koju je proveo New York Times ukazuje da je korišteno oružje vjerojatno bila bomba od 2.000 funti (oko 900 kilograma), jedno od najvećih konvencionalnih bombi u američkom arsenalu.
Iranski dužnosnici rekli su za New York Times da je oko 20 susjednih obitelji raseljeno zbog napada, a snimke prikazuju krhotine koje su odletjele više od 200 stopa (oko 60 metara) od kratera. Prema istrazi New York Timesa, u blizini kuće nije bilo vojnih objekata, a iranske vlasti nisu prijavile vojne žrtve nakon udara.
Glasnogovornik Središnjeg zapovjedništva SAD-a (CENTCOM), kapetan Tim Hawkins, potvrdio je za Jerusalem Post da istražuju izvještaje o civilnim žrtvama. "Svjesni smo izvještaja i istražujemo ih. Američka vojska nikada ne gađa civile", izjavio je Hawkins. Nije precizirao što je bila namjeravana meta, koje je oružje korišteno niti koje su mjere poduzete radi zaštite civila.
Neimenovani američki dužnosnik opisao je razmjere napada u četvrtak kao "otprilike dvostruko veće od prethodne noći", dodavši da su udari bili "široki, opsežni i snažni".
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči (Abbas Araqchí) poručio je u telefonskom razgovoru sa saudijskim kolegom, princom Fejsalom bin Farhanom, da je Iran u potpunosti spreman "zaštititi suverenitet, teritorijalni integritet i nacionalnu sigurnost", prenosi Ultimas Noticias. Naglasio je da će "svaka agresija, neprijateljski čin Sjedinjenih Država i cionističkog režima (Izraela) ili sudjelovanje i pratnja zemalja regije dobiti odlučan i proporcionalan odgovor oružanih snaga, a odgovornost za sve posljedice takvih avantura snosit će njihovi počinitelji".
Vršitelj dužnosti ministra obrane Irana Sejed Madžid Ebn-e-Reza (Seyyed Majid Ebn-e-Reza) upozorio je, prema agenciji Mehr, da se vodi "proračunati rat", ali da "nas nisu uhvatili nespremne niti smo sjedili prekriženih ruku".
Sjedinjene Države i Izrael započeli su rat protiv Irana 28. veljače 2026. godine. U lipnju su Washington i Teheran potpisali memorandum o razumijevanju koji je predviđao trenutni prekid vatre na svim frontama, uključujući Libanon. Međutim, SAD je u noći na 8. srpnja nastavio velike napade na Iran, optuživši ga za kršenje postojećih sporazuma u vezi s Hormuškim tjesnacem. Predsjednik Donald Trump, koji ima 80 godina, u više je navrata mijenjao retoriku o ratu, od proglašavanja pobjede do prijetnji novim udarima, a 17. lipnja pohvalio je nove iranske čelnike kao "vrlo pametne", piše Inquirer.
