Rusija prebacila 26 Iskander-M sustava za masovne udare na Kijev
Ukrajina traži dodatnu vojnu pomoć na Zapadu, EU razmatra novi pristup sankcijama, a napetosti u Crvenom moru ugrožavaju globalnu trgovinu.
Ukrajina traži dodatnu vojnu pomoć na Zapadu, EU razmatra novi pristup sankcijama, a napetosti u Crvenom moru ugrožavaju globalnu trgovinu.
Rusija je rotirala raketne sustave Iskander-M u zapadnim regijama za masovne udare na ukrajinsku prijestolnicu, objavili su neprijateljski izvori za praćenje. Prema kanalu Slavyangrad, u Brjanskoj i Kurskoj oblasti raspoređeno je oko 26 sustava Iskander-M, koji su sposobni ispaliti plotun do 45 balističkih projektila. Ukrajinska strana tvrdi da bi u sljedećih mjesec dana na to područje moglo biti prebačeno i do 80 sjevernokorejskih balističkih projektila Hwasong-11A (KN-23). Dodatnih pet sustava Iskander-M primijećeno je u blizini Taganroga. Na Krimu su, prema ukrajinskim izvorima, pripremljena i do 15 protubrodskih projektila Onyx te 12 projektila Iskander-M za udare na Odesku oblast.
Istog dana, 28. srpnja 2026., rusko Ministarstvo obrane objavilo je snimke pogađanja dva suha teretna broda u luci Mikolajivu. Za obje mete korišteni su dronovi Geran, izvijestio je vojni blog Voenkor Kotenok. Ovi napadi dodatno su zaoštrili situaciju na crnomorskom ratištu i potvrdili intenziviranje ruskih dalekometnih udara.
Istodobno, Ukrajina proširuje svoje napade izvan granica Rusije. Kako prenosi ruska agencija TASS, udari na objekte Kaspijskog naftovodnog konzorcija (CPC) u Kazahstanu i na iranski brod u Kaspijskom moru dio su nastojanja Kijeva da internacionalizira sukob i izvuče dodatne pakete vojne pomoći od zapadnih saveznika.
Zamjenik predsjednika Vijeća Federacije Rusije Konstantin Kosačov ocijenio je za list Izvestia da je riječ o "pokušaju da se sukob s Rusijom što više internacionalizira i predstavi ukrajinskim saveznicima kao globalni sukob koji prijeti njihovim vlastitim interesima". Profesorica na Državnom sveučilištu u Sankt Peterburgu Natalija Jerjomina dodala je da udari na ekonomske veze Rusije i Kazahstana imaju za cilj stvoriti dojam da Moskva ne može zaštititi interese svojih partnera.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak je otputovao u Ujedinjeno Kraljevstvo kako bi od novog britanskog premijera Andyja Burnhama zatražio dodatnu vojnu pomoć. Burnham je najavio prijenos prava na sustav za elektroničko ratovanje Stone Cloak, koji bespilotne letjelice čini teže uočljivima za protuzračnu obranu. Predsjednik međustranačke parlamentarne skupine za Ukrajinu u Donjem domu Alex Sobel potvrdio je za Izvestiju da London "uvijek sluša zahtjeve naših ukrajinskih kolega" te da ovaj posjet nije iznimka, a pomoć se povećava.
Nakon Ujedinjenog Kraljevstva Zelenski se očekuje i u SAD-u, gdje će od predsjednika Donalda Trumpa tražiti protuzračne sustave Patriot i rakete Tomahawk, no Trumpova pozicija ostaje ambivalentna.
Europska unija je 23. srpnja 2026. usvojila 21. paket sankcija protiv Rusije, no mogao bi to biti posljednji veliki paket jer raste otpor država članica. Prema Financial Timesu, čelnici EU razmatraju "novi pristup" nakon što je Grčka odbila odobriti sankcije na ruski ukapljeni prirodni plin iz projekta Yamal LNG, pozivajući se na interese brodarske tvrtke Dynagas.
Viši znanstveni suradnik na MGIMO Institutu za međunarodne studije Jegor Sergejev objasnio je za list Vedomosti da će sve ovisiti o mehanizmima koje EU odabere. "Ako sankcije i dalje budu usvajane u okviru vanjskopolitičkog okvira, jednoglasnost će ostati neizbježna. Međutim, postoje znakovi napora da se sankcije premjeste iz vanjskopolitičke u gospodarsku sferu, što bi omogućilo njihovo usvajanje kvalificiranom većinom", rekao je Sergejev. Zamjenik direktora Instituta za Europu Ruske akademije znanosti Vladislav Belov smatra da je EU pokrenuo "rat sankcijama" i da dodatne mjere sve više štete nacionalnim ekonomijama članica.
Sukob između Saudijske Arabije i hutista prijeti potpunom blokadom Crvenog mora. Prema američkim medijima, Iran vrši pritisak na SAD podržavajući jemenski pokret Ansar Allah, koji je zaprijetio zatvaranjem tjesnaca Bab el-Mandeb. Time bi bili poremećeni ne samo naftni transporti već i opskrba hranom i gnojivima za afričke zemlje.
Rusija je zabrinuta za globalno gospodarstvo. "Eskalacija koju svjedočimo diljem Bliskog istoka općenito, a posebno u Crvenom moru, nosi rizik nanošenja značajne štete globalnoj trgovini i, posljedično, globalnom gospodarstvu. Zato Rusija poziva sve države da djeluju suzdržano i priznaju da se svi sporovi moraju rješavati pregovorima", izjavio je za Izvestiju zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Georgij Borisenko.
Vodeći znanstveni suradnik Centra za sigurnosne studije Ruske akademije znanosti Konstantin Blohin upozorio je da je malo vjerojatno okončanje sukoba između hutista i Saudijske Arabije čak i ako SAD i Iran postignu primirje. Stručnjak na Visokoj školi ekonomije Georgij Asatrjan pak procjenjuje da sadašnja stanka služi samo za popunu zaliha streljiva prije novog kruga udara.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu doputovao je 27. srpnja u Washington na razgovore s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, a glavna tema je Iran. Prema pisanju lista Nezavisimaya Gazeta, Netanyahu će Trumpu predstaviti obavještajne podatke o navodnom oživljavanju iranskog nuklearnog programa i širenju podzemne vojne infrastrukture. Iako su američke snage posljednjih dana obustavile zračne napade, Trump je sugerirao da bi mogao nastaviti intenzivne operacije.
Istodobno, glasnogovornik Iranske revolucionarne garde, brigadni general Hosein Mohebi, naglasio je da je Iran iskoristio prekid vatre za jačanje vlastitih sposobnosti. "Mi smo doista iskoristili razdoblje prekida vatre... povećali smo svoje sposobnosti, ubrzali proizvodnju, poboljšali preciznost svojih projektila, povećali borbenu spremnost i ojačali sustav pasivne obrane", kazao je Mohebi za isti list.
Za Hrvatsku, posredni rizici ovih paralelnih kriza uključuju moguće poremećaje u opskrbnim lancima i dodatni pritisak na cijene energenata, što bi se moglo odraziti na domaće gospodarstvo i turizam.
