Ruski ribari špijuni: 'Nema ribe, stoje dva tjedna'
Europski dužnosnici i stručnjaci upozoravaju da se ruske ribarske tvrtke koriste za špijunažu i sabotaže kritične podvodne infrastrukture, uključujući kablove koji prenose 95% internetskog prometa.
Europski dužnosnici i stručnjaci upozoravaju da se ruske ribarske tvrtke koriste za špijunažu i sabotaže kritične podvodne infrastrukture, uključujući kablove koji prenose 95% internetskog prometa.
Bruxelles je u svibnju 2025. stavio dvije ruske ribarske tvrtke, Norebo JSC i Murman Sea Food, na crnu listu, ali ne zbog ribolovnih aktivnosti. Prema Euronewsu, tvrtke su dio ruske državne kampanje nadzora koja uključuje špijunske misije i sabotaže kritične infrastrukture, uključujući podvodne kablove.
Norveška je nekoliko mjeseci kasnije slijedila primjer Bruxellesa i sankcionirala iste tvrtke. Norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide izjavio je da bi njihove operacije mogle olakšati buduće incidente sabotaže. Norebo JSC opovrgnuo je obje optužbe.
Godinu dana kasnije, europski povjerenik za ribarstvo i oceane Costas Kadis priznao je da Kremlj koristi koćarice za prikupljanje obavještajnih podataka.
"Svjesni smo da je Rusija uključena u ilegalne, neprijavljene i neregulirane ribolovne aktivnosti, kao i špijunažu, mapiranje kritične infrastrukture i sabotaže. To izaziva sigurnosnu zabrinutost", rekao je Kadis za Financial Times u svibnju 2025.
Stručnjaci kažu da mnoga plovila povezana s Kremljom glume lov na bakalar ili rakove i plove blizu europskih obala, dok zapravo prikupljaju obavještajne podatke i oštećuju ključnu podvodnu infrastrukturu.
Erlend Heier, stručnjak za hibridno ratovanje na Institutu Fridtjof Nansen, istaknuo je da su gotovo sve velike sile, od Moskve preko Washingtona do Pekinga, desetljećima koristile špijune prerušene u ribare.
"Godine 1940. njemački vojnici prerušeni u civile na ribarskim brodovima ušli su u Oslo dan prije punog napada. Norveška je to učinila, Sjedinjene Države su to učinile, Ujedinjeno Kraljevstvo je to učinilo. Većina država s pomorskim područjem učinila je nešto slično", rekao je Heier.
Ono što je novo, prema Heieru, jest da su ruske obavještajne aktivnosti na ribarskim plovilima naglo porasle od početka pune invazije na Ukrajinu 2022. godine i postale su podmuklije. Aktivnosti su postupno prešle s podvodnog mapiranja na navodno oštećivanje važne pomorske infrastrukture u Sjevernom i Baltičkom moru, poput presijecanja kablova.
"Sve je to dio širih hibridnih kampanja u sivoj zoni koje su u osnovi usmjerene na destabilizaciju Norveške i europskih društava. Ciljevi su sada civilna kritična podvodna infrastruktura umjesto isključivo nadzora vojnih vježbi i luka", dodao je Heier.
James Appathurai, viši stručnjak NATO-a za cyber i hibridne prijetnje, opisao je te hibridne aktivnosti kao "najaktivniju prijetnju" zapadnoj infrastrukturi.
"Rusi provode program koji imaju desetljećima. Zove se Ruski podvodni istraživački program, što je eufemizam za paravojnu strukturu, vrlo dobro financiranu, koja mapira sve naše kablove i energetske cjevovode", rekao je Appathurai za Euronews 2024. godine.
Nakon velikog incidenta presijecanja kabela krajem 2025., glavni tajnik NATO-a Mark Rutte priznao je da je u Baltičkom moru u tijeku "usuglašena kampanja" hibridnog ratovanja i obećao veću potporu.
"Zaštita infrastrukture je od najveće važnosti", rekao je Rutte, istaknuvši da 95% internetskog prometa prolazi kroz podvodne kablove.
Mariia Vladymyrova, akademkinja iz Kopenhagena specijalizirana za ruske pomorske aktivnosti i vanjsku politiku, rekla je za Euronews da je teško dati "vjerodostojan broj" ruskih ribarskih brodova uključenih u špijunažu u europskim vodama, ali vjeruje da je njihova prisutnost u porastu.
Novinske organizacije poput Follow The Money objavile su detaljne istrage koje prate obrasce "kruženja" i "zadržavanja" plovila, pokazujući da su ribarski brodovi u europskim vodama najčešće kružili u mjestu, besciljno plutali ili skretali s uobičajenih ruta.
"Belgijski časnik mi je jednom rekao o kineskom plovilu: 'Nema ribe. Znamo to 100%. Nitko ne lovi u ovoj vodi, ali ovo plovilo stoji dva tjedna'", ispričala je Vladymyrova.
Kada je belgijski časnik kontaktirao mornare putem radija, jedan od njih odgovorio je da popravljaju mreže, "što također nije aktivnost koju radite na otvorenom moru", dodala je Vladymyrova.
Veći problem je kako se nositi s tim sumnjivim operacijama na razini EU-a i nacionalnih država. Kako ističe stručnjak za hibridno ratovanje Julian Pawlak u radu objavljenom u German Institute for International and Security Affairs, mnoga plovila "sive flote" operiraju s krivotvorenim ili prikrivenim vlasničkim strukturama i osiguranjima, ili su preflagirana.
To otežava praćenje i identifikaciju plovila osumnjičenih za obavještajne aktivnosti.
"Te tvrtke mijenjaju imena i mijenjaju svoj pravni identitet iz dana u dan... ali nisu na popisu sankcija. Zatvaranje svih tih rupa, mislim, važan je zadatak za EU", rekla je Vladymyrova.
Dužnosnik Europske komisije rekao je da se svako plovilo koje pokuša "ugroziti kritičnu infrastrukturu" ili se "upustiti u neprijateljsku aktivnost" shvaća ozbiljno, te da bi pojedinačne incidente trebalo prijaviti nacionalnim vlastima.
Šest tjedana nakon što je Rusija započela punu invaziju na Ukrajinu 2022., EU je usvojio peti paket sankcija protiv Kremlja, uključujući zabranu pristupa lukama za ruska plovila, uz određena izuzeća.
"Ono što bi EU pozdravilo je nastaviti tim putem (sankcioniranja ribarskih plovila) i ažurirati popis", rekla je Vladymyrova.
No, istaknula je da nacionalne vlade, uključujući one koje nadziru lučke vlasti i domaće zakonodavstvo, mogu biti jednako učinkovite.
"Značajnije intervencije mogu se poduzeti na nacionalnoj razini jer je to obično stvar obalne straže ili policije, ovisno o nacionalnim zakonima", zaključila je Vladymyrova.
