Rusko gospodarstvo: 46% proračuna za vojsku, nestašica benzina

Rat u Ukrajini i ukrajinski dalekometni napadi sve snažnije pogađaju rusko gospodarstvo, stvarajući pritisak na više frontova istovremeno. Prema procjenama koje prenose web stranica Russianomics i novine Moscow Times, čak 46 posto ruskog saveznog proračuna sada se izdvaja za vojne troškove. Dodatni problem predstavlja i činjenica da se veliki dio proračuna drži u tajnosti, a gotovo u cijelosti se koristi upravo za financiranje rata.

Naftni sektor pod najvećim udarom

Ukrajina je svoje napade posebno usmjerila na rusku naftnu industriju, što je dovelo do ozbiljnih poremećaja. Rusija je bila prisiljena zabraniti izvoz svih naftnih proizvoda, uključujući benzin, barem do početka 2027. godine. U zemlji je izbila nestašica benzina, zbog čega je Rusija počela uvoziti benzin i druge naftne derivate iz inozemstva, između ostalog iz Bjelorusije, Indije i Maroka.

Iako je izvoz sirove nafte tijekom ljeta 2026. blago porastao, prihodi su pod pritiskom više faktora. Zbog sankcija kupci za rusku naftu traže popust od oko 20 dolara po barelu. Cijena barela uralske nafte, koja je prije rata iznosila oko 60 eura, trenutno se kreće na razini od 80 dolara. Dodatni udarac predstavljale su i tečajne razlike tijekom ljeta, kada je Rusija zbog precijenjene rublje izgubila čak 20 posto prihoda prilikom konverzije dolara i juana u domaću valutu.

Div iz e-trgovine tone, banke strepe

Problemi se prelijevaju i na druge sektore. Ukrajinski napad na skladište tvrtke Wildberries, ruskog diva u e-trgovini, u Sankt Peterburgu dodatno je uzdrmao financijski sustav. Wildberries ima kredite u vrijednosti od nekoliko milijardi eura, a sve je izglednije da će imati ozbiljnih poteškoća s otplatom dugova. Teret bi mogao pasti na već oslabljenu banku VTB, koja je u većinskom državnom vlasništvu.

Stručnjaci: Postupno propadanje, ne iznenadni slom

Laura Solanko, starija savjetnica Finske narodne banke, ističe da je korijen svih problema rat. "Rat znatno povećava državne troškove, a oni se iz ovog ili onog razloga nisu htjeli ili mogli ograničiti. Čini se da je rast troškova već neko vrijeme izvan kontrole," izjavila je Solanko za YLE. Ipak, ne očekuje iznenadni krah. "Teško mi je vidjeti da bi bilo što od toga pojedinačno, ili čak sve zajedno, potpuno poremetilo gospodarstvo zemlje."

Solanko objašnjava da se rusko gospodarstvo, za razliku od sovjetskog, temelji na tržišnim principima i sposobno je prilagođavati se. "To također ne znači da je rusko gospodarstvo otpornije na krize od bilo kojeg drugog. To znači da stvari postupno idu sve lošije i lošije, a onda se steže remen i tvrtke pokušavaju smisliti različite trikove kako bi popravile stvari," dodala je.

Šira slika sukoba i odgovor Moskve

Doktor vojnih znanosti Ilmari Käihkö analizira širu strategiju. Ukrajina je prisiljena koristiti asimetrično ratovanje, a sada je otkrila da je u zračnom ratu lakše napadati nego se braniti, posebno s obzirom na golemi teritorij Rusije. No, Moskva je počela odgovarati istom mjerom, gađajući ukrajinske luke, teretne brodove i industrijska postrojenja kako bi oslabila izvoz te zemlje.

Käihkö izražava zabrinutost da bi pogoršanje životnih uvjeta u Rusiji moglo imati paradoksalan učinak. Zbog autoritarne prirode režima, građani ne mogu otvoreno prosvjedovati protiv vlastitog vodstva. "Može se početi gledati na to da je Ukrajina problem, a onda je rješenje poduzeti sve oštrije i oštrije mjere," upozorava Käihkö.

Da situacija postaje sve teža, svjedoči i neuspjela prodaja ruskih državnih obveznica prošlog tjedna. Nitko ih nije želio kupiti po ponuđenoj kamatnoj stopi. Prema riječima Laure Solanko, rusko vodstvo još uvijek ima alate na raspolaganju - može prisiliti banke na davanje zajmova ili, u krajnjoj nuždi, pokrenuti tiskanje novca. Pitanje je samo tko će duže izdržati.