Rusko veleposlanstvo u Srbiji brutalno napalo Oluju
Povodom 31. obljetnice Oluje, rusko veleposlanstvo u Srbiji operaciju je nazvalo 'najtragičnijom stranicom novije povijesti Balkana', prozvalo NATO i EU te je povezalo s ratom u Ukrajini.
Povodom 31. obljetnice Oluje, rusko veleposlanstvo u Srbiji operaciju je nazvalo 'najtragičnijom stranicom novije povijesti Balkana', prozvalo NATO i EU te je povezalo s ratom u Ukrajini.
Rusko veleposlanstvo u Srbiji objavilo je 4. kolovoza 2026. na Twitteru priopćenje povodom 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, koje predstavlja izravan napad na temeljne vrijednosti suvremene Hrvatske i njezinu borbu za neovisnost. U objavi se operacija, provedena od 4. do 7. kolovoza 1995., opisuje kao "jedna od najtragičnijih stranica novije povijesti Balkana", uz tvrdnje o masovnom progonu srpskog stanovništva i nekažnjavanju odgovornih.
Takav narativ u potpunosti je usklađen s višegodišnjim stavom službenog Beograda, no rusko veleposlanstvo otišlo je korak dalje, optuživši NATO i Europsku uniju za krvoproliće na području bivše Jugoslavije. "Posebna odgovornost za krvoproliće na području bivše Jugoslavije leži na državama NATO-a i Europske unije, čije je uplitanje pridonijelo raspadu zemlje i eskalaciji međuetničkih sukoba", navodi se u priopćenju koje prenosi Dnevno.hr.
Ruska strana u svojoj objavi tvrdi da je vrhunac zapadne politike bila "nezakonita agresija Sjevernoatlantskog saveza na Saveznu Republiku Jugoslaviju 1999. godine", koja je provedena bez odluke Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Dodaju kako je ta intervencija rezultirala "brojnim žrtvama, velikim razaranjima i dugotrajnim humanitarnim posljedicama".
Veleposlanstvo optužuje Zapad za dvostruke standarde u tumačenju povijesnih događaja: "Stradanja srpskog naroda po pravilu se prešućuju ili relativiziraju, dok slični događaji u drugim krajevima dobivaju sasvim drugačije političko i informativno tumačenje", stoji u priopćenju. U tekstu se ne navodi da je akcija Oluja izvedena nakon što je gotovo četiri godine trećina hrvatskog teritorija bila pod okupacijom, uz progon i ubojstva civila te neuspjele međunarodne pokušaje mirnog rješenja.
Rusko veleposlanstvo iskustvo Republike Srpske Krajine izravno je povezalo s aktualnim ratom u Ukrajini, tvrdeći da je "poticanje nacionalističkog radikalizma" dovelo do katastrofalnih posljedica. U priopćenju se navodi kako je ruska strana više puta upozoravala da se od 2014. godine nad ruskim stanovništvom Donbasa i Novorusije nadvila slična prijetnja te da se njezino uklanjanje smatra "najvažnijim preduvjetom za trajno rješenje ukrajinske krize".
Moskva je u objavi istaknula i kako "dosljedno zagovara očuvanje povijesne istine", dodajući: "Uvjereni smo da bez poštene ocjene tragedije srpskog naroda tijekom operacije Oluja nije moguće postići istinsko pomirenje i stabilnost na Balkanu".
Dok se iz Beograda i Moskve plasiraju ovakve ocjene, Hrvatska 7. kolovoza 2026. obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 31. obljetnicu Oluje. U operaciji je sudjelovalo otprilike 200.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga i policije. Tijekom akcije život je izgubilo 243 hrvatska branitelja, 1430 ih je ozlijeđeno, a dva branitelja su i danas službeno nestala.
U Hrvatskoj se Oluja smatra jednom od najvažnijih pobjeda u Domovinskom ratu, ključnom za oslobađanje okupiranog državnog teritorija i stvaranje preduvjeta za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja.
