SAD pokreće reviziju vojne prisutnosti u Europi, Netanyahu u Washingtonu na razgovorima s Trumpom
Revizija dolazi nakon nezadovoljstva SAD-a reakcijom saveznika na rat u Iranu, a cilj je da Europa preuzme glavnu odgovornost za vlastitu obranu.
Revizija dolazi nakon nezadovoljstva SAD-a reakcijom saveznika na rat u Iranu, a cilj je da Europa preuzme glavnu odgovornost za vlastitu obranu.
Sjedinjene Države u ponedjeljak 27. srpnja 2026. službeno su pokrenule reviziju svoje vojne prisutnosti u Europi, potvrdio je Pentagon. Taj potez slijedi nakon višemjesečnih kritika administracije predsjednika Donalda Trumpa na račun europskih saveznika u NATO-u zbog njihove reakcije na zajednički američko-izraelski rat u Iranu. Kako izvještava France Info, podtajnik američkog ministarstva obrane Elbridge Colby na platformi X napisao je da je svrha revizije osigurati da NATO "brzo i nepovratno napreduje prema tome da Europa preuzme glavnu odgovornost za vlastitu konvencionalnu obranu".
Index.hr vijesti prenose Colbyjevu izjavu da će "ishod ove revizije biti ubrzanje tranzicije NATO-a u snažniji, pravedniji i održiviji savez". Američki ministar obrane Pete Hegseth još je u lipnju 2026. na sastanku ministara obrane NATO-a u Bruxellesu najavio tu reviziju, naglasivši: "Ovo će biti stvarna revizija. Cilj joj je osigurati da Europa preuzme vodstvo i glavnu odgovornost za vlastitu obranu", kako je prenio Euronews. Hegseth je tada također upozorio da je riječ o "reviziji koju neke zemlje neće proći, dok će je druge položiti s odličnim".
Washingtonu je posebno sporno što su neke europske zemlje odbile američkim snagama odobriti korištenje baza za napade na Iran, što je dovelo do otvorenih prijetnji smanjenjem američkog financijskog doprinosa NATO-u. Na prošlogodišnjem samitu NATO-a u Den Haagu saveznici su se obvezali da će do 2035. za sigurnosne izdatke izdvajati najmanje 5% BDP-a, od čega 3,5% za strogo vojne troškove. Hegseth je, prema izvještaju France Info, zaprijetio da će SAD smanjiti svoj udio u proračunu saveza ako te obveze ne budu ispunjene.
Reakcije iz Europe nisu izostale. Njemački kancelar Friedrich Merz prošlog je mjeseca izjavio da saveznici znaju da Washington planira povući trupe i poručio: "Znamo da moramo učiniti više i upravo to radimo." Uoči godišnjeg samita NATO-a u Ankari početkom srpnja, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte pozvali su na "europeizaciju" saveza. Rutte je rekao: "Ne možemo nastaviti kao dosad i previše se oslanjati na Sjedinjene Države. Treba nam mnogo jača Europa unutar jačeg NATO-a."
U utorak 28. srpnja 2026. u Washington je stigao izraelski premijer Benjamin Netanyahu na prvi sastanak s predsjednikom Trumpom otkako su njihove dvije zemlje u veljači pokrenule napade na Iran. "Ovo je velika privilegija, ali i velika odgovornost. Razgovarat ćemo o svim točkama dnevnog reda, prije svega o Iranu. Naravno, naš cilj je očuvati našu sigurnost i proširiti krug mira oko nas", rekao je Netanyahu prije polaska iz Izraela, prenosi DW News.
Istovremeno, State Department je u ponedjeljak 27. srpnja potvrdio da će se 4. kolovoza 2026. u Rimu nastaviti izraelsko-libanonski pregovori. Tehničke skupine usredotočit će se na "napredak u punoj provedbi okvirnog sporazuma" koji, između ostalog, predviđa razoružanje militantne skupine Hezbollah, raspoređivanje libanonske vojske na jugu zemlje i postupno povlačenje izraelskih snaga iz pilot-zona. Unatoč sporazumu, s juga Libanona i dalje se prijavljuju izraelski udari i topnička granatiranja.
