SAD udario LPG tanker kraj Hormuškog tjesnaca, dva člana posade poginula
Iranski državni mediji tvrde da je američki napad pogrešno pogodio brod za koji se vjeruje da je prevozio iranski plin. Sukob se širi, a Trump istovremeno najavljuje pregovore.
Iranski državni mediji tvrde da je američki napad pogrešno pogodio brod za koji se vjeruje da je prevozio iranski plin. Sukob se širi, a Trump istovremeno najavljuje pregovore.
Američki napad pogodio je tanker za ukapljeni naftni plin (LPG) u blizini Hormuškog tjesnaca, ubivši dva člana posade, izvijestili su iranski državni mediji u subotu, 25. srpnja 2026. Prema iranskom državnom emitentu, SAD je pogrešno ciljao brod za koji se vjerovalo da prevozi iranski plin, dok identitet tankera u trenutku objave nije bio potvrđen.
Incident s tankerom samo je najnoviji u nizu eskalacija koje traju proteklih tjedan dana. Prema izvještajima Deutsche Wellea, američka vojska je u tom razdoblju napadala mostove, tunele, ceste, željezničku infrastrukturu, elektrane i postrojenja za desalinizaciju u južnom Iranu. Provincija Hormozgan, koja se nalazi neposredno sjeverno od Hormuškog tjesnaca, bila je posebno teško pogođena. Samo 17. srpnja pogođeno je šest mostova u okrugu Khamir, a nekoliko sati kasnije još dva tunela i dva mosta u istoj provinciji. U tim napadima na mostove poginulo je najmanje osam osoba.
Shukria Bradoost, međunarodna sigurnosna analitičarka na Virginia Techu u SAD-u, za Deutsche Welle objasnila je logiku iza napada: "Američki cilj u napadanju južnog Irana je ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca." Bradoost je dodala da Washington ide i korak dalje, navodeći kako "američka vojska uništava infrastrukturu koja bi Iranu mogla pomoći da se obnovi, premjesti ili održi vojni pritisak u tom području". Hormuški tjesnac jedna je od najosjetljivijih energetskih točaka na svijetu, kroz koji prolazi znatan dio globalnog pomorskog transporta nafte.
Posebna pažnja analitičara usmjerena je na otok Kharg, gdje se nalazi Iranov glavni naftni izvozni terminal koji obrađuje oko 90 posto iranskog izvoza nafte. Ahmad Vakhshiteh, direktor Moskovskog centra za strateška istraživanja o razvoju odnosa s Bliskim istokom, za Deutsche Welle je postavio ključno pitanje: "Jesu li Sjedinjene Države nastojale vojnom silom zauzeti otok Kharg ili pak, kroz ponovljene napade, nastoje ono što bi se moglo opisati kao 'politička zaposjednutost otoka'?" Vakhshiteh je upozorio da bi pritisak na Kharg do razine nultog izvoza izazvao "veliki šok na globalnim energetskim tržištima", s ozbiljnim posljedicama i za sam Washington. Napomenuo je i da ne vjeruje da bi SAD rasporedio kopnene snage na otok jer bi to rezultiralo dugotrajnim ratom iscrpljivanja.
Dok eskalacija na terenu ne jenjava, predsjednik SAD-a Donald Trump u subotu je poslao dvostruku poruku. Prema turskoj novinarskoj agenciji Anadolu, Trump je izjavio da nije donio odluku o pokretanju velikih udara protiv Irana, naglasivši: "Razgovaramo s njima upravo sada." Istovremeno je upozorio da su SAD "napunjeni i spremni" (u originalu: "locked and loaded") ako vojna akcija postane nužna. Al Jazeera prenosi da Trump Iran opisuje kao "najozbiljnijeg" do sada u pregovorima s Washingtonom.
Prema analizi Deutsche Wellea, iranski dužnosnici pojačali su retoriku od pogreba ajatolaha Alija Khameneija, koji je pokopan sredinom srpnja. Bradoost navodi da sve češće reference na osvetu signaliziraju "pojačani ideološki imperativ konfrontacije", čime kompromis postaje teži. Iranski mediji, čiji su navodi neprovjerljivi iz neovisnih izvora, izvijestili su i o tajnom ulasku Bahreina i Kuvajta u sukob. Uz to, Washington je uveo nove sankcije protiv četiri pojedinca i devet tvrtki povezanih s mrežom Babaka Zanjanija, iranske figure optužene za izbjegavanje sankcija. Sukob koji je počeo kao vojni obračun oko Hormuškog tjesnaca sve više poprima obilježja šire regionalne krize s nesagledivim posljedicama za globalna energetska tržišta.
