Sanacija u Gospiću koštat će preko 80 milijuna eura
Danko Fundurulja, ekspert za sanaciju odlagališta, smiruje javnost i objašnjava da Hrvatska nema sustav za opasni otpad, dok dr. Mirjana Vrkljan Radošević poziva građane na strpljenje.
Danko Fundurulja, ekspert za sanaciju odlagališta, smiruje javnost i objašnjava da Hrvatska nema sustav za opasni otpad, dok dr. Mirjana Vrkljan Radošević poziva građane na strpljenje.
Dok se javnost u Lici bori s neizvjesnošću oko ilegalnog odlagališta otpada u Gospiću, stručnjaci pokušavaju smiriti strasti. Danko Fundurulja, ekspert za projektiranje i sanacije odlagališta otpada te predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, u gostovanju kod Tihomira Ladišića u Novom danu N1 poručio je da, po njegovu sudu, nije riječ o izvanrednoj situaciji niti o ekocidu.
"Radi se o nelegalnom odlaganju otpada koji ne predstavlja bitnu ugrozu za okoliš. Priča se o ekocidu, ali ekocid je trajno uništenje flore i faune. Ovdje imamo oštećen dio flore, desetak stabala uz sami rub. Nemamo, osim toga, trajno uništavanje", objasnio je Fundurulja za N1 Hrvatska.
Fundurulja, koji je izravno uključen u način sanacije, pojasnio je da se na lokaciji nalazi više vrsta otpada što cijeli postupak čini iznimno zahtjevnim. "Situacija nije jednostavna; radi se o miješanom otpadu, izložen je opasan, inertan i komunalni otpad od preko 40.000 kubika. Prva mjera trebala bi onemogućiti daljnje zagađenje, dakle otpad treba prekriti vodonepropusnim materijalom, a nakon toga krenuti na sanaciju", rekao je.
Najveći izazov predstavlja takozvana crna hrpa teška 5.000 tona, za koju je Fond za zaštitu okoliša već raspisao natječaj za zbrinjavanje. Uz to, planira se imobilizacija zagađenja i prekrivanje odlagališta s 40.000 tona miješanog otpada.
Zbog različitih vrsta otpada, rješenje neće biti jednostavno. Odlagališta opasnog otpada u Njemačkoj i Austriji ne primaju otpad koji je energetski vrlo jak, dok spalionice ne žele miješani otpad sa zemljom i inertnim materijalom. "Najvjerojatnije će se krenuti s nekom pred-obradom otpada; odvojio bi se opasni od neopasnog otpada, a ovaj potonji onda spalio u spalionici. Mislim da će se vrlo brzo raspisati javni natječaj. Nažalost, mislim da će cijena biti vrlo visoka, iznad 80 milijuna eura", procijenio je Fundurulja.
Stručnjak je upozorio i na sustavni problem: Hrvatska nema niti jedno odlagalište opasnog otpada, spalionicu niti građevinu za obradu opasnog otpada. "Još davne 1994. napravljena je studija o gospodarenju opasnim otpadom; tamo je propisan danski model - da svaka županija ima svoj sakupljački centar, a negdje u Slavoniji trebalo je pronaći lokaciju za mini centar, spalionicu i odlagalište opasnog otpada. Nažalost, nitko nije pokrenuo sustav gospodarenja opasnim otpadom u Hrvatskoj", kazao je.
Dodao je i da se zanemaruju druga problematična odlagališta. "Zanemaruje se da u Zagrebu imate nelegalna odlagališta otpada koja nastaju konstantno, o tome se prestalo pričati. Imate odlagališta opasnog otpada u Rijeci, do danas to nije sanirano. Sve druge sanacije se guraju pod tepih i o njima se ne priča", tvrdi Fundurulja.
Fundurulja je komentirao i činjenicu da se nitko od potencijalnih izvođača nije javio na prvi natječaj. "Ako imate cijenu od 10 milijuna, a ukupna cijena je recimo 100 milijuna, naravno da se nitko neće javiti na natječaj. Sada će se cijena korigirati i pretpostavljam da će se netko javiti", objasnio je, dodajući da se mora poštovati zakonska procedura i da se odabir izvođača ne bi smio protegati mjesecima.
Svima koji su zabrinuti preporučio je da pročitaju izvještaj vještaka. "Nezahvalno je davati bilo kakve izjave, predlažem svima da pročitaju izvještaj vještaka, u kojemu su napravljena sva moguća istraživanja. Tko god želi, može vidjeti kakva je situacija i sam zaključiti o čemu se radi. Mislim da katastrofične izjave samo vode u daljnje ogorčenje stanovništva i još veće probleme nego što ih imamo", poručio je. Dodao je i: "Bez daljnjega treba krenuti u sanaciju što prije, ali ako smo čekali dvije godine, za mjesec dana se neće ništa posebno dogoditi."
Sličnu poruku smirenja poslala je i gospićka ginekologinja dr. Mirjana Vrkljan Radošević, bivša predsjednica Gradskog vijeća i članica Pravedne Hrvatske. U razgovoru za Dnevnik Nove TV, spomenula je kako je 10. ožujka 2025. prikupila materijal koji je sličio pijesku na samom ulazu u područje odlagališta, a potom ga je, zajedno s njemačkim ekološkim aktivistima, proslijedila u laboratorij u Berlinu.
U isto vrijeme, poslala je uzorke vode iz Senja, Karlobaga i Udbine, kao i vodu iz bunara koji je dubok otprilike 60 metara. Istaknula je da u tim vodenim uzorcima tada nisu otkriveni PFAS spojevi niti bilo kakva druga onečišćenja, dok su sumnjive tvari pronađene u uzorku čvrstog otpada. Napomenula je i da joj se posljednjih dana svakodnevno javljaju zabrinuti građani koji traže adresu laboratorija kako bi sami poslali uzorke na analizu jer su izgubili povjerenje u državne institucije.
Na vrlo staložen i promišljen način, apelira na građane da budu strpljivi jer bi se ovog petka u Gospiću trebali okupiti svi ključni dionici i predložiti hitne akcije. Struka poručuje da panika nije potrebna, iako je sanacija nužna i skupa.
