Saša Šekoranja vodi najskuplji HTV-ov serijal
Dokumentarni serijal 'Savršena mjesta sa Sašom Šekoranjom' donosi sedam epizoda od 45 minuta, a ekipa je imala pristup lokacijama koje su inače nedostupne javnosti i kamerama.
Dokumentarni serijal 'Savršena mjesta sa Sašom Šekoranjom' donosi sedam epizoda od 45 minuta, a ekipa je imala pristup lokacijama koje su inače nedostupne javnosti i kamerama.
Hrvatska radiotelevizija u novoj jesenskoj shemi predstavit će jedan od svojih najambicioznijih i najskupljih projekata naručenih od neovisnih produkcijskih kuća. Riječ je o dokumentarnom serijalu "Savršena mjesta sa Sašom Šekoranjom", u kojem poznati hrvatski dizajner vodi gledatelje na putovanje kroz Francusku, Italiju, Škotsku i Englesku, otkrivajući vrhunsku arhitekturu, dizajn, umjetnost i gastronomiju.
Serijal se sastoji od sedam epizoda u trajanju od 45 minuta, a svaka donosi zasebnu tematsku cjelinu. Produkciju potpisuje kuća Bite Art, a redateljica i producentica Ana Šerić ističe kako je projekt od početka zamišljen vrlo ambiciozno. "Ovaj serijal je, ukratko, priča o ljepoti koja može mijenjati svijet ili učiniti svijet boljim mjestom", rekla je Šerić za Jutarnji list.
Priča o serijalu počela je prije tri godine, kada je urednica Elizabeta Biočina nazvala Šekoranju s prijedlogom da u emisiji "Kod nas doma" vodi rubriku o cvijeću. "Saša je na moje veliko zadovoljstvo pristao, ali mu je, kao i u svakom poslu, bilo iznimno važno s kim će raditi", prisjetila se Biočina. Spojila ga je s Anom Šerić, svojom dugogodišnjom snimateljicom i montažerkom koja je, poput Šekoranje, završila Akademiju likovnih umjetnosti.
Rubrika "Cvijeće Saše Šekoranje" postala je najgledanija u emisiji, a suradnja je prerasla u dva božićna dokumentarna specijala - "Božić sa Sašom Šekoranjom" i "Venecija sa Sašom Šekoranjom". Upravo su ti formati pokazali da dvojac može uspješno raditi dulje projekte, nakon čega su se prijavili na Poziv za vanjske produkcije HTV-a.
Ono što serijal izdvaja od klasičnih putopisa jest osobni doživljaj koji Šekoranja unosi. "On ih promatra očima umjetnika, otkriva detalje koje možda ne bismo primijetili i pokazuje zašto su upravo ta mjesta ostavila trag u njegovu životu i radu", objašnjava Šerić.
Snimanje na ekskluzivnim lokacijama poput Masserije Potenti u Puglii i Glenfeshie Lodgea u srcu Škotske zahtijevalo je kreativna rješenja. Budžet nije dopuštao zakup tih prostora isključivo za snimanje, pa je Šekoranja pozvao svoje prijatelje da im se pridruže. "Time smo dobili nešto što u klasičnoj produkciji teško možete planirati; prijatelje koji su sami financirali svoj boravak, a nama omogućili da snimamo na lokacijama koje bi nam inače bile nedostižne", rekla je Šerić. Samo dva dana snimanja na takvim mjestima stajala bi gotovo koliko i cjelokupan budžet jedne epizode.
"Zamislite kada četrdesetak vaših prijatelja odluči doći u neko selo na jugu talijanske Puglie da bi pratili snimanje i onda napravimo večeru s plesom i luminarijama; to je ono što pamtiš", ispričao je Šekoranja.
Poseban uspjeh ekipe je snimanje u palači Palazzo Valguarnera Gangi u Palermu, jednoj od rijetkih europskih palača sačuvanih u izvornom baroknom obliku. Upravo je u njoj Luchino Visconti 1963. godine snimio kultni film "Il Gattopardo" prema romanu Giuseppea Tomasija di Lampeduse. Palača nije otvorena za javnost i u njoj se uobičajeno ne snima.
"Zato smo posebno ponosni što smo uspjeli osigurati snimanje u Palazzo Gangi, ali i ostvariti razgovor Saše s princezom Carine Vanni Calvello Mantegna di Gangi, koja iznimno rijetko daje intervjue i pojavljuje se u javnosti", istaknula je Šerić.
Svaka epizoda serijala donosi zasebnu priču. "Začarana šuma Škotske" vodi u Highlands s bajkovitim pejzažima kaledonijskih šuma i povijesnim dvorcima. "Bijela raskoš u Puglii" priča je o radosti života, stoljetnim maslinicima i narodnim tradicijama Salenta. "Barokni Palermo" otkriva grad kroz umjetnost i raskošne palače, dok "Svjetlost Provanse" prati umjetnike koji su mijenjali pogled na svijet - od Vincenta van Gogha i Victora Vasarelyja do Eileen Gray i Le Corbusiera.
"Palače i vrtovi rimske aristokracije" vode kroz privatne zbirke i vrtove, "Seoska idila Somerseta" bavi se engleskim vrtovima i slikama J. M. W. Turnera, a "Ministarstvo stila" na zapadnoj obali Francuske donosi priču o francuskoj kuhinji i stilu života. Šekoranja na kraju većine epizoda odgovara vlastitim umjetničkim izričajem - stvara cvjetne aranžmane ili dekorira stol, pretvarajući doživljaj prostora u novu priču.
Razvoj serijala trajao je više od godinu dana, a najveći izazov nije bio pronaći teme, nego odabrati ih samo sedam. Snimanje je započelo u kolovozu prošle godine u Škotskoj, nastavilo se u rujnu u Rimu i listopadu u Palermu. Nakon zimske pauze, ekipa je u svibnju snimala u Provansi i na Azurnoj obali, u lipnju u Puglii, a u kolovozu ih očekuje Engleska te početkom rujna zapadna obala Francuske.
Scenarist Vanja Marković odigrao je ključnu ulogu u realizaciji. "Vanja je čovjek koji pronalazi put do lokacija koje su naizgled nedostupne i dolazi do sugovornika za koje svi misle da ih je nemoguće dobiti", naglasila je Šerić. Uz nju i Šekoranju, stalnu ekipu činilo je šestero ljudi: direktor fotografije Josip Ružić (kojeg je zbog ozljede zamijenio Ante Gugić), Duje Kundić na drugoj kameri, suradnici Milan Latković i Luka Stjepanović, ton majstori Saša Rajković i Niko Gulam te montažerke Klara Šovagović, Nina Velnić i Monika Rakuljić.