OSINT grupa DniprooOsint objavila je satelitske snimke koje pokazuju ostecenje jedne od proizvodnih zgrada tvornice Aviatek, pogodjene krstarecim raketom FP-5 Flamingo. Istovremeno, ruske snage nastavile su napadati ukrajinskegradove, a Rumunjska je oborila bespilotnu letjelicu iznad svog teritorija.
Satelitske snimke koje je analizirala OSINT grupa DniprooOsint pokazuju ostecenje jedne od proizvodnih zgrada postrojenja Aviatek, pogodjene krstarecim raketom FP-5 Flamingo, izvjestava Telegram kanal NOELREPORTS UA. Prema dostupnim informacijama, snimke dokumentiraju posljedice udara, no daljnji detalji o razmjerima stete ili kontekstu napada iz dostupnih izvora nisu objavljeni.
Dok se analiziraju posljedice udara na Aviatek, ruske snage nastavile su napade na ukrajinskegradove. Dana 24. srpnja 2026. ruske aerobombe pogodile su stambena podrucja u Sloviansku u Donjeckoj oblasti, pri cemu je ozlijedeno 16 osoba, ukljucujuci jedno dijete. Donjecko tuziteljstvo potvrdilo je stetu:
"Udarci su pogodili stambena podrucja. Stambene zgrade i kuce su djelomicno unistene i ostecene."Osim stambenih objekata, u eksplozijama i pozarima koji su uslijedili ostecena su i vozila.
U istom vremenskom razdoblju, 24. srpnja 2026., rumunjski pilot lovca F-16 iz 86. zracne baze u Fetestiju presreo je i neutralizirao bespilotnu letjelicu koja je prekrsila rumunjski zracni prostor. Prema priopcenju rumunjskog Ministarstva nacionalne obrane (MApN), koje je preuzeo NATO, letjelica je oborena raketom zrak-zrak iznad nenaseljenog podrucja u blizini Padine u okrugu Buzau. Radi se o novom slucaju krsenja NATO-ovog zracnog prostora bespilotnim letjelicama, sto je sve ucestalija pojava od pocetka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
U sirem kontekstu rata, analiticari sve vise raspravljaju o ulozi dronova u modernom ratovanju. Elisabeth Braw, visa suradnica americkog think-tanka Atlantic Council i redovita kolumnistica za Politico, upozorila je da entuzijazam oko uspjeha ukrajinskih dronova ne bi smio zavesti europske NATO clanice da zanemare tradicionalno naoružanje. Prema njenim rijecima, dronovi su kljucni dio vojnog arsenala, ali ne i jedini odgovor na sigurnosne izazove.
Nedavno umirovljeni svedski pomorski casnik Hans Granlund, koji je u ranoj fazi rata sluzio kao obrambeni atase u Ukrajini, istaknuo je granice onoga sto su dronovi dosad postigli: "Treba imati na umu da je ono sto je Ukrajina uspjela uciniti... potisnuti rusku Crnomorsku flotu iz zapadnog dijela Crnog mora, sto znaci da Ukrajinci mogu odrzavati svoj civilni pomorski promet. Medutim, Ukrajinci nisu uspjeli preuzeti kontrolu nad Crnim morem jer nemaju vlastitu flotu." Viceadmiral Ewa Skoog Haslum, cefica svedskih zdruzenih operacija, naglasila je da "dronovi moraju biti prirodni dio cijelog naseg vojnog sustava, kao senzori, kao nosaci oruzja i kao logisticki sustavi", ali ne i zamjena za ostale platforme.
Na politickoj razini, ukrajinskipredsjednik Volodymyr Zelenskyy smijenio je u srpnju 2026. ministra obrane Myhajla Fedorova, a potom i zapovjednika kopnene vojske generala Oleksandra Sirskog. Prema Politicu, razlog je bio sukob oko strategije: Fedorov je zagovarao opseznu upotrebu dronova, dok je Syrskyi favorizirao konvencionalnije pristupe ratovanju. Ranije u srpnju, na NATO summitu u Ankari, Zelenskyy je ishodio pristanak americkog predsjednika Donalda Trumpa da Ukrajina moze licencno proizvoditi americke protuzracne rakete Patriot na svom teritoriju, sto se smatra znacajnim diplomatskim postignucem. Istovremeno, Njemacka je najavila planove za prosirenje svojih oruzanih snaga na gotovo pola milijuna pripadnika do 2035. godine, sto je dio sireg trenda povecanja obrambenihkapaciteta medu NATO clanicama.
