Schengen pod prijetnjom: sve više graničnih kontrola u EU
Španjolska i Italija uvele kontrole jedna za drugom, a stručnjaci upozoravaju da je slobodno kretanje 450 milijuna Europljana ozbiljno uzdrmano.
Španjolska i Italija uvele kontrole jedna za drugom, a stručnjaci upozoravaju da je slobodno kretanje 450 milijuna Europljana ozbiljno uzdrmano.
Schengensko područje, koje omogućuje 450 milijuna Europljana prelazak granica bez kontrola, suočava se s rastućom krizom povjerenja među državama članicama. Deset schengenskih zemalja trenutno provodi granične kontrole, a najnoviji sukob između Španjolske i Italije pokazuje koliko je sustav postao krhak, izvještava finski javni servis YLE.
Početkom kolovoza 2026. Španjolska je uvela granične kontrole za putnike koji dolaze iz Italije, a Italija je uzvratila istom mjerom za putnike iz Španjolske. Povod je bila granična kriza u Ceuti. Alberto Alemanno, profesor europskog prava na Pariškoj poslovnoj školi, situaciju opisuje kao nešto dosad neviđeno u povijesti Schengena.
"Takav sukob, u kojem jedna schengenska zemlja osvećuje drugoj schengenskoj zemlji na ovaj način, nikada prije nije postojao", rekao je Alemanno za YLE.
Pozadina sukoba leži u različitom pristupu migracijama. Italija optužuje Španjolsku za popustljivost, a svoje kontrole opravdava sigurnosnim razlozima. Davide Colombi, istraživač u briselskom think-tanku CEPS, upozorava na eroziju temeljnih načela.
"Kao da je poštivanje pravila za schengenske zemlje dobrovoljno", izjavio je Colombi.
Mogućnost uvođenja privremenih graničnih kontrola dio je Schengenskog sporazuma, ali one su zamišljene za izvanredne situacije i ozbiljne prijetnje. Međutim, Njemačka kontinuirano provodi kontrole još od 2015. godine, kada je Europa zabilježila rekordan broj tražitelja azila.
Saila Heinikoski, istraživačica na Finskom institutu za vanjsku politiku, objašnjava da su kontrole postale politički alat, a ne nužna sigurnosna mjera.
"One su laka akcija za donositelje odluka u zemljama, kojom se nastoji umiriti vlastite građane, iako kontrole u stvarnosti nemaju veliki značaj", rekla je Heinikoski.
Heinikoski dodaje i da se kontrole ne žele ukloniti jer bi to moglo poslati signal izvan EU-a da je sada vrijedno doći u tu zemlju. Krajem srpnja 2026. finska ministrica unutarnjih poslova Mari Rantanen (ps.) zatražila je isključenje Španjolske iz Schengenskog sporazuma, iako takva opcija pravno ne postoji. Njezina je poruka, prema procjenama, bila prvenstveno usmjerena domaćim biračima.
U lipnju 2026. u zemljama EU-a na snagu je stupio novi sporazum o migracijama i azilu, čiji je cilj bio ojačati kontrolu vanjskih granica Schengena. Očekivalo se da će nove mjere smanjiti potrebu za unutarnjim graničnim kontrolama, no kriza u Ceuti pokazala je suprotno. Istraživači Colombi i Heinikoski smatraju da se kraj privremenih kontrola ne nazire.
Alemanno je posebno kritičan prema Europskoj komisiji, koja bi trebala nadzirati poštivanje schengenskih pravila, ali nije intervenirala protiv kontinuiranih kontrola. Smatra da bi Komisija trebala zaprijetiti tužbama pred Sudom EU-a zbog očitog kršenja pravila.
"I to se događa možda u najgorem trenutku, kada Rusija izaziva Europu vojno, a SAD ekonomski i ideološki", upozorio je Alemanno.
S druge strane, Jukka Snell, profesor europskog prava na Sveučilištu u Turkuu, ima blaži pogled na situaciju. Ne smatra da je riječ o dramatičnom kršenju ljudskih prava te ističe da Finska, iako policija ne intervenira u svemu, ostaje pravna država.
"To dakle ne ruši schengenski sustav, iako Komisija ne intervenira odmah u svaki prekršaj", rekao je Snell.
Unatoč problemima, stručnjaci vjeruju da će Schengenski sustav preživjeti. Temeljni razlog za njegovo stvaranje bili su ekonomski interesi: slobodno kretanje radnika i robe donosi gospodarske koristi i čini Europu privlačnim jedinstvenim tržištem. Ta korist i dalje postoji.
"Schengensko područje je ključni i ljudima vrlo vidljiv dio integracije EU-a", zaključio je Snell.
Za hrvatske građane, koji su dio Schengena od ulaska Hrvatske u EU, ovi trendovi mogu značiti povratak povremenih kontrola i na granicama koje su donedavno bile bez njih, iako se u ovom trenutku ne spominju konkretne mjere koje bi izravno utjecale na Hrvatsku.
