Potpredsjednica HGK-a Marija Šćulac poručila je u Dnevniku HTV-a da klimatske promjene već sada imaju konkretnu gospodarsku cijenu te da je nužno hitno ulaganje u modernizaciju elektroenergetske mreže.
Klimatske promjene više nisu apstraktna prijetnja budućnosti, već svakodnevica koja ozbiljno ugrožava hrvatsko gospodarstvo. Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK) Marija Šćulac u središnjem Dnevniku HTV-a upozorila je da su štete od ekstremnih vremenskih uvjeta na razini Europe procijenjene na čak 126 milijardi eura godišnje, a Hrvatska je, zbog strukture svog gospodarstva, među najizloženijim zemljama.
"Sve ove ekstremno visoke temperature, suše, požari i druge nepogode danas imaju svoju stvarnu, konkretnu gospodarsku cijenu", izjavila je Šćulac. Istaknula je da se više ne radi samo o zaštiti okoliša, već prvenstveno o očuvanju gospodarske konkurentnosti zemlje.
Prema procjenama Svjetske banke, Hrvatska bi za učinkovitu prilagodbu klimatskim promjenama i proces dekarbonizacije trebala izdvajati dodatnih 1,1 posto bruto domaćeg proizvoda godišnje. Iako se radi o značajnim iznosima, potpredsjednica HGK-a naglašava da bi cijena nečinjenja dugoročno bila znatno veća.
"Kada danas govorimo o klimatskim promjenama i klimatskoj otpornosti, ne govorimo samo o zaštiti okoliša, nego prvenstveno o gospodarskoj konkurentnosti", poručila je Šćulac.
Gotovo nijedan sektor nije pošteđen posljedica, no neki su posebno pogođeni. Poljoprivreda trpi izravne štete zbog suša i ekstremnih temperatura koje smanjuju prinose. U turizmu, koji je ključan za hrvatski BDP, očekuju se promjene u navikama gostiju.
"Zbog visokih temperatura gosti će mijenjati svoje navike i sve manje dolaziti tijekom najtoplijih ljetnih mjeseci", rekla je Šćulac, dodajući da će sektor morati produljiti sezonu i prilagoditi poslovne modele. Građevinski sektor suočava se s izazovom organizacije rada na gradilištima za vrijeme ekstremnih vrućina, dok logistika i promet već osjećaju poremećaje uzrokovane sušama i niskim vodostajima.
Ključni dio rješenja leži u energetici, sektoru koji je pod sve većim pritiskom rasta potrošnje. "Energetska tranzicija, pogotovo u kontekstu klimatskih promjena, nema alternativu. Međutim, Hrvatska mora strašno ubrzati taj proces", upozorila je Šćulac. Ona je pojasnila da tranzicija ne podrazumijeva samo izgradnju novih sunčanih i vjetroelektrana, već cjelovitu transformaciju energetskog sustava.
Središnji projekt te transformacije je modernizacija i izgradnja elektroenergetske mreže, koja mora biti sposobna prihvatiti sve veći udio obnovljivih izvora energije. Uz to, važnu ulogu imat će baterijski sustavi za pohranu energije, koji bi viškove proizvedene u sunčanim elektranama vraćali u mrežu u trenucima najveće potrošnje.
"Modernizacija i izgradnja elektroenergetske mreže ključni je, najveći i najvažniji infrastrukturni projekt hrvatske energetske tranzicije", zaključila je Marija Šćulac.
Upozorenja dolaze usred dramatičnih globalnih poremećaja. Cijene hrane u srpnju su dosegnule najvišu razinu u tri i pol godine, predvođene rastom cijena žitarica. Na cijenu kukuruza utječe vruće i suho vrijeme u američkom kukuruznom pojasu. U Engleskoj i Walesu zabilježen je najsuši srpanj u povijesti mjerenja, a očekuje se da će žetva u Britaniji biti najslabija u posljednjih više od 40 godina.
Stručnjak za geoprostorne podatke Tom Gray iz Southamptona demonstrirao je brzinu promjena uspoređujući satelitske snimke područja Winchestera, Alresforda i South Downsa snimljene 26. lipnja i 29. srpnja ove godine. "Razlika je samo mjesec dana. Ali pogledajte kako izgleda nakon što smo imali tako izražen toplinski val, a ovog mjeseca uopće nije bilo kiše", rekao je Gray.
U bavarskoj regiji Freising, poljoprivrednik Michael Pellmeyer bilježi katastrofalne prinose. "U našoj regiji praktički nije bilo oborina dva mjeseca, i to je katastrofa, posebno za žitarice. Bilježimo neke od najlošijih prinosa žitarica otkad se vode evidencije", izjavio je. U Južnoj Koreji toplinski val doveo je do rasta cijena poljoprivrednih proizvoda za trećinu u samo tjedan dana.
Dodatnu prijetnju predstavlja klimatski fenomen El Niño. Jean-Martin Bauer, direktor Službe za analizu sigurnosti hrane i prehrane Svjetskog programa za hranu (WFP), upozorio je iz Rima da bi njegov razvoj mogao gurnuti dodatnih 49 milijuna ljudi u glad. "Od lipnja smo pod utjecajem fenomena El Niño. Ti uvjeti uključuju zagrijavanje Tihog oceana što utječe na klimu diljem svijeta. Prošli El Niño uzrokovao je veliko povećanje gladi", kazao je Bauer. Fenomen se javlja u nepravilnim razmacima od 3 do 5 godina, a temperatura u dijelovima Tihog oceana može porasti za 2 do 8 stupnjeva.
