Pristup migracijama koji u prvi plan stavlja sigurnost i čvršću kontrolu granica postao je prevladavajući obrazac u Europskoj uniji, potisnuvši liberalniji španjolski model na marginu. Val koji je krajem srpnja zapljusnuo Ceutu, kada su deseci tisuća migranata iz Maroka nahrupili u tu španjolsku enklavu, ne samo da je ubrzao taj zaokret, već je i ogolio sve dublju izolaciju Madrida unutar bloka.
Prema dostupnim podacima, 30. srpnja više od 70.000 ljudi pokušalo je ući u Ceutu, a u tim je događajima smrtno stradalo gotovo 100 osoba. Incident je doveo do ozbiljnog diplomatskog razdora između Španjolske i Italije. Vlada premijerke Giorgie Meloni odgovorila je ponovnim uvođenjem privremenih kontrola za zračne i pomorske putnike koji dolaze iz Španjolske. Sličan stav zauzele su i Njemačka, Danska, Švedska te Finska, zatraživši hitnu uspostavu nadzora na vanjskim granicama EU-a i nagovijestivši mogućnost povratka provjera unutar schengenske zone.
Pismo 22 članice kao izravna kritika Madrida
Na inicijativu Italije i Danske, 22 države članice potpisale su otvoreno pismo u kojem traže reviziju svih politika koje bi mogle djelovati kao faktor privlačenja migranata. U fokusu su se posebno našle masovne legalizacije boravka, što predstavlja izravan udar na plan španjolskog premijera Pedra Sáncheza da uredi status za otprilike pola milijuna ljudi. Pismo nisu podržale jedino Irska, Portugal, Francuska i Luksemburg.
Zanimljivo je da je i sam Sánchez nakon eskalacije u Ceuti posegnuo za znatno oštrijim rječnikom. "Španjolska vlada upotrijebit će sve državne poluge i resurse kako bi zajamčila sigurnost građana Ceute", izjavio je, okarakteriziravši masovni prelazak granice kao narušavanje teritorijalnog integriteta zemlje.
Sigurnosni jezik više nije rezerviran samo za desnicu
Pomak prema sigurnosnoj terminologiji nije isključivo obilježje desnih opcija. Danska socijaldemokratska premijerka Mette Frederiksen tijesno surađuje s Meloni upravo na migracijskoj politici, a sličan vokabular sve češće usvajaju i drugi političari lijevog centra. Chiara Catelli, iz organizacije koja se bavi pravima nedokumentiranih migranata, upozorava da je taj trend sveprisutan.
"Kada se migracije tretiraju isključivo kao sigurnosni problem uz sve represivnije mjere, rezultat je društveno isključivanje i marginalizacija", rekla je Catelli za Euronews, dodajući da takav pristup istovremeno kriminalizira solidarnost prema migrantima.
Juan Fernando López Aguilar, zastupnik u Europskom parlamentu iz redova španjolskih socijaldemokrata, potvrđuje dominaciju desne misli. "Na europskoj razini, desničarski i nacionalistički, reakcionarni stav prema migracijama je prevladavajući", izjavio je za Euronews. Njegova kolegica iz Italije, Cecilia Strada, dodaje kako je Sánchezova vlada konstantna meta desnih stranaka upravo zato što predstavlja posljednje uporište progresivne migracijske politike u EU-u.
Novi zakonodavni okvir i povratni centri
Novo usmjerenje već je ugrađeno u europske propise. Paket mjera usvojen u lipnju donosi stroži nadzor granica, restrikcije kretanja migranata i otvara mogućnost za osnivanje "povratnih centara" u trećim zemljama. Taj model snažno promovira Italija, koja planira otvoriti centre u Albaniji za obradu zahtjeva za azil i povrat migranata izvan područja Unije. Podršku toj ideji daju i Nizozemska te Danska, dok joj se protive Sánchez i francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Na posljednjem summitu EU-a 19 čelnika država potpisalo je deklaraciju kojom traže punu primjenu novih migracijskih pravila. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je nakon krize u Ceuti poručila Sánchezu kako Unija mora dodatno ojačati granice, uključujući i postavljanje fizičkih barijera gdje je to potrebno. Povjerenik EU-a za unutarnje poslove Magnus Brunner pokušao je ublažiti napetosti između Rima i Madrida, potvrdivši na platformi X da su unutarnje kontrole privremenog karaktera, ali je i naglasio kako se "takvo kršenje integriteta vanjskih granica i sigurnosti Unije ne može prihvatiti".
EU traži od TikToka i Mete borbu protiv dezinformacija
Europska komisija objavila je u utorak da će TikTok i Meta pojačati suradnju s provjeravateljima činjenica kako bi se spriječila nova migracijska kriza. Povjerenica EU-a za digitalnu politiku Henna Virkkunen prethodno je kritizirala te platforme zbog širenja netočnih informacija tijekom masovnih prelazaka granice. Društvene mreže, čini se, odigrale su ključnu ulogu u incidentu u Ceuti jer su mnogi migranti izjavili da su na osnovu videozapisa i poruka zaključili kako je ta inače strogo čuvana granica iznenada postala otvorena.
Glasnogovornica Komisije objasnila je da će lokalni provjeravatelji činjenica "moći ukazati na svaku štetnu dezinformaciju povezanu s, primjerice, potencijalnim novim masovnim prelaskom granice". Nakon razgovora sa španjolskim ministrom digitalne transformacije Oscarom Lópezom Aguedom u ponedjeljak, Virkkunen je potvrdila da su Komisija, Europol i platforme u svakodnevnom kontaktu i pojačanoj koordinaciji.