Sirija i Balkan šalju jasne signale: Rusija gubi globalni utjecaj
Sirija ograničava ruske baze, Zelenski u Beogradu, a predsjednik Kazahstana javno poziva na mir. Dok se globalni utjecaj Moskve topi, Kremlj se sve više oslanja na Pjongjang.
Sirija ograničava ruske baze, Zelenski u Beogradu, a predsjednik Kazahstana javno poziva na mir. Dok se globalni utjecaj Moskve topi, Kremlj se sve više oslanja na Pjongjang.
Posljednjih nekoliko tjedana Kremlj je primio niz diplomatskih udaraca koji razotkrivaju koliko je rat u Ukrajini načeo globalni utjecaj Moskve. Od Bliskog istoka preko Balkana do središnje Azije, saveznici i partneri šalju signale koji se ne mogu ignorirati, a predsjednik Vladimir Putin suočava se s hladnim tušem na 27. obljetnicu imenovanja premijerom 1999. godine.
Najteži udarac stigao je iz Sirije, gdje su nove vlasti objavile da će Moskva zadržati tek ograničeni utjecaj na zračnu bazu Hmeimim i pomorsku bazu Tartus. Ovi vojni objekti, jedine službene ruske baze izvan područja bivšeg Sovjetskog Saveza, bit će pretvoreni u centre za "zajedničku obuku", a civilni objekti predani Damasku.
Do promjene je došlo nakon svrgavanja Bašara al-Asada 2024. godine, ključnog saveznika Kremlja kojeg je zamijenio Ahmed al-Šara, zapovjednik pobunjeničkih snaga. Iako je ruska vojska devet godina podržavala Asada, Putin je naredio povlačenje dok su pobunjenici prodirali u glavni grad. Detalji novog sporazuma nisu javno objavljeni, a Kremlj ga još nije komentirao.
Stručnjaci ocjenjuju da je riječ o sustavnom istiskivanju. "Nove vlasti u Siriji polako istiskuju Rusiju iz zemlje... Očito je da se u nekom trenutku žele riješiti ruske prisutnosti. Sirijske vlasti djeluju pragmatično, a rekao bih čak i prilično vješto, kako ne bi naštetile odnosima s Rusijom tijekom prijelaznog, još uvijek nestabilnog razdoblja", izjavio je Nikita Smagin, stručnjak za iranske poslove i rusku politiku na Bliskom istoku.
Ograničenje prava u Siriji izazvalo je bijes među ruskim nacionalistima. Bivši odvjetnik Wagnera Igor Jelisejev oštro je reagirao: "Potrošili smo ogromne resurse i uništili živote naših časnika, vojnika i Wagnerovih boraca kako bismo uspostavili rusko uporište u regiji, a sada ćemo tražiti od tih bradatih boraca i njihovih turskih pomoćnika dopuštenje da budemo prisutni u našim vlastitim bazama?"
Rusija je koristila sirijske baze za dopremanje zaliha i trupa Afričkom korpusu, nasljedniku skupine Wagner pod kontrolom Kremlja, u Libiji, Maliju, Srednjoafričkoj Republici i drugim dijelovima kontinenta. Hanna Notte, stručnjakinja za rusku vanjsku politiku i Bliski istok, smatra da su umanjene šanse za vojno korištenje baza u budućnosti, ali upozorava: "Postoji velika ruska zabrinutost oko toga u kojoj mjeri šerijat zapravo može održati vlast i stabilizirati Siriju." Prema njezinim riječima, Moskva možda kalkulira i čeka svoj trenutak za pet ili deset godina.
Drugi udarac stigao je iz Srbije, jedne od rijetkih europskih zemalja koja nije uvela sankcije Moskvi. Beograd je prije nekoliko dana ugostio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u njegovom prvom posjetu od invazije 2022. godine. Ukrajinski dužnosnik opisao je razgovore kao "šamar u lice" Putinu i dio napora da se "Srbe odvoji" od Kremlja.
Istovremeno, Moskva je bespomoćno promatrala slom drugih saveznika. Američke specijalne snage zarobile su Nicolása Madura, proruskog vođu Venezuele. Na izborima je poražen i mađarski premijer Viktor Orban, čija se vlada u Europskoj uniji smatrala "trojanskim konjem" Kremlja. Rusija je izgubila i utjecaj na Južnom Kavkazu, gdje se Armenija i Azerbajdžan udaljavaju od njezine sfere.
Treći šamar Putin je dobio od predsjednika Kazahstana Kasim-Žomarta Tokajeva, koji mu je tijekom razgovora u sibirskom gradu Omsku izravno poručio da je vrijeme za prekid rata. "Šteta je što mladi ljudi umiru", rekao je Tokajev, a svjedoci su primijetili Putinovu nelagodu dok je slušao apel.
Kazahstan je stekao neovisnost od Sovjetskog Saveza 1991. godine, ali je zadržao bliske veze s Moskvom. Početkom 2022., nekoliko tjedana prije invazije na Ukrajinu, Putin je poslao trupe u Almaty kako bi pomogao u suzbijanju nemira. Kremlj je nakon Tokajevljevih komentara priopćio da kazahstanski vođa ne razumije "korijenske uzroke" rata.
Suočen s gubitkom utjecaja na više frontova, Putin se sve više oslanja na Sjevernu Koreju. Ukrajinski predsjednik Zelenski tijekom vikenda je na društvenim mrežama tvrdio: "Donesena je odluka da se 30.000 do 50.000 Sjevernokorejaca rasporedi na teritoriju Rusije."
Hanna Notte upozorava da pritisak na Moskvu iz drugih dijelova svijeta neće omekšati Kremlj, već naprotiv: "Ako ste sve bacili na ovaj rat i druge vanjskopolitičke dosjee podredili tome, pa čak i prihvatili činjenicu da gubite utjecaj u drugim dijelovima svijeta, sve zbog napora da se pokori Ukrajina, onda je logično da Putin želi izaći kao pobjednik." Prema njezinu mišljenju, to bi moglo dovesti do učvršćivanja ruskog stava i spremnosti na daljnju eskalaciju.
