Škole zatvaraju vrata zbog nesnosnih vrućina
Ekstremne vrućine i sve češći toplinski valovi tjeraju europske zemlje na preispitivanje školskog kalendara, a neke već uvode radikalne promjene.
Ekstremne vrućine i sve češći toplinski valovi tjeraju europske zemlje na preispitivanje školskog kalendara, a neke već uvode radikalne promjene.
Toplinski valovi koji su zahvatili Europu više nisu samo ljetna neugodnost, već ozbiljna prijetnja koja preoblikuje svakodnevni život, uključujući i obrazovni sustav. Dok se kontinent suočava s ekstremnim temperaturama, zemlje poput Francuske, Španjolske i Italije ozbiljno razmatraju prilagodbu školskog kalendara ekstremnim vremenskim uvjetima, uključujući raniji završetak nastave i produljenje ljetnih praznika.
Prema podacima Eurydicea, informacijske mreže za obrazovanje koju financira Europska komisija, duljina ljetnih školskih praznika značajno varira među članicama EU-a. Talijanski učenici na ljetnom odmoru provode čak 14 tjedana, dok Malta, Latvija i Cipar slijede s 13 tjedana. S druge strane ljestvice, Danska, Nizozemska i Njemačka imaju najkraće praznike u bloku, sa samo šest tjedana predaha za učenike.
Utjecaj vrućina na obrazovanje postaje alarmantan. Podaci UNICEF-a pokazuju da je 2024. godine više od 900.000 učenika u Europi imalo poremećaje u nastavi upravo zbog toplinskih valova. Europska promatračnica za klimu i zdravlje (ECHO) izvještava da već sada oko 16.650 škola u Europi bilježi dane s maksimalnim temperaturama iznad 30°C tijekom školske godine. Ako se nastavi scenarij visokog zagrijavanja, projekcije za 2050. godinu su zabrinjavajuće, čak 34.400 škola moglo bi imati barem jedan takav vrući dan godišnje.
Prema projekcijama ECHO-a, između 68% i 82% dana s temperaturom iznad 30°C događat će se prije ljetnih praznika, dok će se 18% do 32% takvih dana pojaviti nakon njihova završetka.
Ove su godine škole u Francuskoj i Belgiji već ranije prekidale nastavu ili se potpuno zatvarale zbog nesnosnih vrućina. U Belgiji su sindikati zahtijevali da svaka učionica bude opremljena termometrom i da se nastava obustavi čim se prekorače zakonski limiti temperature. Španjolska je otišla korak dalje eksperimentirajući s dnevnim rasporedom: u nekim školama nastava počinje u 8:00 umjesto u 8:30 i završava u 15:00 umjesto u 16:30, kako bi se izbjegao najtopliji dio dana.
Obrazovni sektor samo je jedna od brojnih žrtava sve ekstremnijeg vremena. Europska agencija za okoliš procjenjuje da su ekstremne vremenske prilike Europu od 1980. do 2023. stajale 738 milijardi eura, od čega je 162 milijarde eura potrošeno u posljednje tri godine. Bez snažnih klimatskih mjera, troškovi za europsko gospodarstvo mogli bi dosegnuti 5,6 bilijuna eura do 2050. godine. Europska središnja banka upozorava da tri četvrtine europskih gubitaka od prirodnih katastrofa nije osigurano, što dodatno opterećuje državne proračune.
Iako se radikalni prijedlozi o produljenju ljetnih praznika čine logičnim rješenjem, kritičari upozoravaju na ozbiljne posljedice. Takav potez mogao bi stvoriti probleme roditeljima zbog njihovih radnih obaveza i posebno pogoditi obitelji iz nižeg socioekonomskog statusa, koje si ne mogu priuštiti dodatnu skrb za djecu. Znanstvenici pritom naglašavaju da prilagodba sama po sebi nije dovoljna, bez značajnog smanjenja emisija stakleničkih plinova, ekstremni uvjeti postat će nova norma.
