Dok turistička sezona opterećuje zdravstveni sustav, medicinski tehničari s dodatnim ovlastima postaju nezamjenjiva karika u spašavanju života, no kronični nedostatak kadra ostaje gorući problem.
Ljetni mjeseci donose dramatičan skok broja intervencija u ispostavi hitne medicinske pomoći u Skradinu, čak 30 do 40 posto više poziva i ambulantnih pregleda na dnevnoj razini nego zimi. Reporterka HRT-a Anamarija Škorić na licu je mjesta zabilježila sezonski pritisak koji prati nagli priljev turista. Podaci Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije ne ostavljaju dvojbe: prva crta medicine ljeti radi pod višestrukim opterećenjem. Upravo u takvim uvjetima specijalizirani medicinski tehničari preuzimaju ključnu ulogu.
Radni dan počinje rutinom, provjerom opreme u vozilu i seta lijekova za spašavanje života, daleko prije nego što se oglasi prva sirena. Tehničari specijalisti hitne medicine stekli su ovlasti kroz intenzivnu jednogodišnju obuku i upravo ih to izdvaja. "Imamo ovlasti po određenim protokolima davati ih u hitnoći bez liječnika", rekao je za HRT Luka Muštra, medicinski tehničar iz Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije.
Njihove kompetencije ipak imaju jasnu granicu. Svakodnevni izazov nije ono što mogu, nego ono za što ih se zove. "Problem nastane jedino kada se hitna zove za nehitne stvari gdje su nama vezane ruke, jer mi imamo ovlasti zbrinjavati bez liječnika samo životno ugrožavajuća stanja", upozorava Muštra. Na terenu nose punu odgovornost, na cestu izlaze dok je pozivatelj još na liniji s dispečerom.
Skradinska ispostava ne pokriva samo grad. Njezino područje proteže se rijekom Krkom, zaleđem sve do Kistanja i dionicom autoceste, golem prostor koji ljetne gužve pretvaraju u logistički izazov. Služba se pritom već godinama bori s kroničnim nedostatkom osoblja.
Martin Ercegovac, glavni tehničar Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, upravo u tehničarima s proširenim kompetencijama vidi ključ stabilnosti. "Muku mučimo svake godine s nedostatkom kadra i to uvelike pomaže pri organizaciji službe i funkcioniranju, kao i kvaliteti cjelokupne skrbi", izjavio je za HRT.
Odgovor na kadrovsku krizu stigao je prije četiri godine, kada je Hrvatski zavod za hitnu medicinu prvi među zdravstvenim ustanovama uveo specijalizacije u sestrinstvu. Program je do sada iznjedrio mrežu od 393 tehničara s dodatnim ovlastima za najteže situacije.
Ravnateljica HZHM-a, dr. med. Maja Grba-Bujević, očekuje nastavak tog trenda. "Vjerujemo da će županijski zavodi prepoznati potrebu za time, da će se obratiti Ministarstvu zdravstva da im takvih tehničara treba i dalje na terenu", poručila je.
Unatoč edukaciji i iskustvu, tehničari specijalisti na terenu se stalno sudaraju s ukorijenjenim očekivanjem pacijenata, uvjerenjem da pomoć može pružiti samo liječnik. "U ljudima je uvijek - mora mi doći doktor, dolazi doktor. A ne gledaju pozadinu, da zapravo uvijek skoro dobiju jednu iskusnu sestru koja dođe uz doktora", zaključio je jedan od njih za HRT. U utrci s vremenom upravo znanje i brzina osobe koja prva pruža ruku spasa često čine jedinu razliku između života i smrti.
