Zašto slavonski voćari krče svoje nasade?

Zbog neisplative proizvodnje uzrokovane niskim cijenama jeftinog uvoznog voća i pritiskom trgovačkih lanaca koji kontinuirano spuštaju otkupne cijene.

Koliko Hrvatska uvozi voća i povrća?

Ove godine Hrvatska je uvezla voća i povrća u vrijednosti od 600 milijuna eura, što dodatno otežava plasman domaćih proizvoda.

Što je ključno za konkurentnost domaćih voćara?

Prema riječima predstavnika Hrvatske voćarske zajednice, temeljni uvjet je pravo navodnjavanje, kao i zaštitne mreže te sustavi protiv mraza koje koriste konkurenti.

Koliko proizvođačima ostaje nakon prodaje konzumne šljive?

Proizvođačima nakon svih troškova ostane ispod dvadeset centi po kilogramu, što je prema njihovim riječima potpuno neisplativo.

DOMAĆA PROIZVODNJA

Slavonski voćari u očaju krče vlastite nasade

A.E. · Prije 2h | 3 min

Dok Hrvatska uvozi voće i povrće u vrijednosti od 600 milijuna eura, domaći proizvođači suočavaju se s neisplativom proizvodnjom i pritiskom jeftinog uvoza.

Ukratko

Voćar iz Aljmaša krči nasad od 5000 stabala marelica jer je proizvodnja postala neisplativa.
Hrvatska je ove godine uvezla voća i povrća u vrijednosti 600 milijuna eura, dok domaći proizvođači propadaju.
Proizvođači šljiva u Dardi prekinuli su berbu jer im trgovački lanci spuštaju cijene ispod razine isplativosti.
Stručnjaci upozoravaju da bez ulaganja u navodnjavanje i modernizaciju hrvatsko voćarstvo ne može biti konkurentno.

Voćar iz Aljmaša, Domagoj Škobić, ovih je dana donio tešku odluku, umjesto berbe, strojevi su krenuli u krčenje njegovog nasada od pet tisuća stabala marelica. Razlog je jednostavan i brutalan: proizvodnja se više ne isplati. Iako je urod ove godine bio odličan, jeftino uvozno voće i pritisak trgovačkih lanaca ne ostavljaju mjesta za zaradu domaćim proizvođačima.

"Imamo jako veliku količinu na skladištu i jednostavno se ne može stići. Sve pojede samo sebe", izjavio je Škobić za HRT. Njegov slučaj samo je jedan u nizu dramatičnih primjera propadanja slavonskih voćnjaka u godini kada je Hrvatska uvezla voća i povrća u vrijednosti od čak 600 milijuna eura.

Nije problem u količinama, već u uvjetima

Škobić naglašava da uzrok nije prekomjerna proizvodnja. "Ovdje se ne radi o nekakvoj prekomjernoj proizvodnji, nego o nerazumijevanju uvoznika i trgovačkih lanaca za mali dio domaće proizvodnje koji imamo", dodaje. Hrvatska, naime, proizvodi tek oko deset posto marelica za vlastite potrebe, no ključni problem leži u načinu proizvodnje.

Stjepan Zorić, predstavnik Hrvatske voćarske zajednice, ističe da je navodnjavanje temeljni uvjet za konkurentnost. "Ne možemo biti konkurentni ni u jednoj voćnoj proizvodnji ako nemamo pravo navodnjavanje i sve ono što imaju naši konkurenti", upozorava Zorić. Osim navodnjavanja, konkurentske zemlje koriste i zaštitne mreže te sustave protiv mraza, što domaćim proizvođačima često nedostaje.

Zorić također ukazuje na razliku u potrošačkim navikama. "U pravilu je uvijek borba za profit i to razumijemo. Ipak, nije sve u tome, u nekim državama postoji i lokalpatriotizam pa se preferira kupnja domaćeg proizvoda", rekao je za HRT.

Šljive u problemu: "Prekinuli smo berbu"

Slična kriza pogađa i proizvođače šljiva u Baranji. Na šest hektara Braniteljske socijalno-radne zadruge u Dardi, šljive su dobro rodile, ali plasman konzumne robe postao je gotovo nemoguć. Dok industrijsku šljivu uspijevaju prodati Podravki uz određenu zaradu, s konzumnom šljivom situacija je kritična.

Renato Kovač, predsjednik zadruge, otvoreno proziva trgovačke lance. "Oni nas ucjenjuju i spuštaju cijene. Kad čujem da će biti vikend-akcija, zaboli me glava jer znam da je cijena pala i da više nemamo šanse", kaže Kovač. Računica je, prema njegovim riječima, neodrživa. "Nama ostane ispod dvadeset centi po kilogramu, pa neka drugi procijene je li to isplativo. Prekinuli smo berbu i ne vozimo po toj cijeni", poručuje.

Stručnjaci upozoravaju da će ovakvih prizora biti sve više ako proizvođači ne ulože u modernizaciju voćnjaka. Za to im je, međutim, potreban povoljniji kapital koji trenutno nije dostupan. Bez značajnih ulaganja u sustave navodnjavanja i zaštite, hrvatsko voćarstvo teško će opstati na tržištu preplavljenom jeftinijim uvoznim proizvodima.