Smrt u Hrvatskoj: tabu tema koja kosi sustav palijativne skrbi
Hrvatska bilježi visoku stopu smrtnosti od suicida i minimalnu dostupnost palijativne skrbi, dok javna rasprava o dostojanstvenom umiranju praktički ne postoji.
Hrvatska bilježi visoku stopu smrtnosti od suicida i minimalnu dostupnost palijativne skrbi, dok javna rasprava o dostojanstvenom umiranju praktički ne postoji.
U Hrvatskoj je 2023. godine zabilježeno 52.191 smrt, a vodeći uzroci ostaju kardiovaskularne bolesti s udjelom od 45 posto, zloćudne bolesti s 25 posto te bolesti dišnog sustava, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Unatoč tome što prosječna životna dob u Hrvatskoj iznosi 79,5 godina, što je iznad prosjeka Europske unije, sustav skrbi za umirujuće pacijente i dalje zaostaje, a javna rasprava o samoj temi smrti gotovo da ne postoji.
Jedan od najozbiljnijih problema hrvatskog zdravstvenog sustava je nedostatna palijativna skrb. Prema dostupnim podacima, takva skrb dostupna je samo 14 posto ljudi koji je trebaju, upozoravaju stručnjaci. Ministarstvo zdravstva RH i Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu godinama ukazuju na potrebu za sustavnim ulaganjem u ovu granu medicine, no konkretni pomaci ostaju spori. Starenje populacije dodatno zaostrava problem jer se procjenjuje da će do 2050. godine 30 posto hrvatskog stanovništva imati više od 65 godina, što znači da će potražnja za palijativnom skrbi samo rasti.
Hrvatska također bilježi stopu smrtnosti od suicida koja je iznad prosjeka Europske unije, što stručnjaci dijelom povezuju s nedostatnom mentalnom zdravstvenom skrbi i tabuizacijom teških životnih tema u društvu. Epidemiolozi upozoravaju da upravo izbjegavanje otvorenog razgovora o boli, umiranju i gubitku doprinosi tome da se osobe u krizi ne osjećaju slobodnima potražiti pomoć. Na globalnoj razini, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje umire oko 56 milijuna ljudi, od kojih je 71 posto slučajeva uzrokovano kroničnim bolestima, što potvrđuje da je organizirana skrb za kronične bolesnike i umirujuće kljucni javnozdravstveni izazov.
Stručnjaci iz područja medicine i epidemiologije upozoravaju da tabuizacija teme smrti u hrvatskom društvu izravno sprječava kvalitetnu javnu diskusiju o palijativnoj skrbi i dostojanstvenom umiranju. Digitalizacija zdravstvenog sustava otvara mogućnosti za bolji uvid u uzroke i obrasce smrtnosti, no bez sustavne promjene u pristupu samoj temi, podaci će ostati tek statistika. Pandemija bolesti COVID-19, koja je globalno uzrokovala više od 7 milijuna zabilježenih smrti, a prema procjenama stvarni broj je tri do četiri puta veći, pokazala je koliko je društvima teško suočiti se s masovnim gubitkom i koliko je sustav skrbi za umirujuće pacijente nedostatno razvijen u većini zemalja, uključujući Hrvatsku.
Ako se nalazite u krizi ili imate suicidalne misli, možete nazvati Centar za prevenciju samoubojstva na broj 01/2376-335 ili Hrabri telefon za djecu na broj 116 111.
