Španjolska proglasila kraj migrantske krize u Ceuti, EU podijeljen oko brojki
Ministar Albares tvrdi da su se gotovo svi migranti vratili u Maroko, no neovisni izvori sugeriraju da je ukupan broj prelazaka mogao biti dvostruko veći od službenog.
Ministar Albares tvrdi da su se gotovo svi migranti vratili u Maroko, no neovisni izvori sugeriraju da je ukupan broj prelazaka mogao biti dvostruko veći od službenog.
Španjolska je u petak proglasila kraj migrantske krize u svojoj sjevernoafričkoj enklavi Ceuti, nakon što je, prema službenim tvrdnjama, većina od više desetaka tisuća ljudi koji su nahrupili iz Maroka vraćena natrag. Izjave iz Madrida naišle su na skepsu dijela javnosti i podijelile Europsku uniju, čije su članice uvele protumjere i zatražile hitan sastanak.
Španjolski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares objavio je na platformi X da su se "gotovo svi koji su stigli u Ceutu vratili u Maroko", proglasivši time krizu završenom. Prema izvješću Madrida, od otprilike 50.000 migranata koji su upali u enklavu, njih 48.300 je deportirano natrag u Maroko, prenosi Telegram.hr pozivajući se na objave dužnosnika.
Albares je inzistirao da je integritet schengenskog prostora očuvan i da nije moguće doći do španjolskog kopna bez identifikacije. Povjerenik EU-a za migracije Magnus Brunner potvrdio je Albaresove navode, napisavši na X-u da mu je ministar u telefonskom razgovoru rekao kako su se "praktički svi koji su ušli u Ceutu vratili... Nijedna osoba nije prešla na kopno EU-a", izvještava N1 Hrvatska.
Međutim, brojke koje iznosi španjolska vlada predmet su spora. Dok Madrid tvrdi da je u enklavu ušlo 50.000 ljudi, lokalne vlasti procijenile su ukupan broj pokušaja ulaska na čak 60.000, piše Morski. Neovisni španjolski izvori idu i dalje, sugerirajući da bi stvarni broj prelazaka mogao premašiti 100.000, navodi Slavyangrad.
Ove razlike bacaju sjenu na tvrdnju da je kriza u potpunosti riješena. Prema podacima iz izvora, ako je u Ceutu ušlo 50.000 ljudi, a vraćeno ih je 48.300, oko 1700 migranata i dalje ostaje u enklavi. Situaciju dodatno komplicira pitanje maloljetnika bez dokumenata, čija je deportacija pravno složenija.
Prema podacima koje prenosi više izvora, u pokušaju prelaska granice život je izgubilo 57 osoba. Većina ih se utopila pokušavajući doplivati do španjolskog tla, dok su drugi stradali u stampedu ili sukobima s marokanskim snagama sigurnosti. Morski opisuje dramatične scene u kojima su tisuće ljudi, uključujući obitelji s djecom, i dalje čekale u brdima novu priliku za prelazak.
Španjolska je na krizu odgovorila slanjem vojske. U enklavu površine svega 18 četvornih kilometara raspoređeno je više od 400 dodatnih pripadnika Nacionalne policije i Civilne garde, a još 3.000 vojnika stavljeno je u stanje pripravnosti.
Kriza je izazvala brze i oštre reakcije diljem Unije. Italija je privremeno suspendirala Schengenski sporazum sa Španjolskom za zračni i pomorski promet, dok je Francuska pooštrila kontrole na zajedničkoj granici. Finska ministrica unutarnjih poslova Mari Rantanen oštro je kritizirala Madrid, napisavši na X-u da Španjolska nije uspjela zaštititi vanjsku granicu schengenskog prostora.
Njemački kancelar Friedrich Merz pozvao je španjolsku vladu da što prije stavi situaciju pod kontrolu. "Zaštita vanjskih granica Europske unije ključna je za borbu protiv ilegalnih migracija", izjavio je Merz, prenosi Telegram.hr.
Španjolski premijer Pedro Sánchez odgovorio je na kritike pozivom na poštivanje europskih ugovora. "Solidarnost i suosjećanje su dobrovoljni. Poštovanje europskih ugovora i podataka nije", napisao je Sánchez na X-u. Pritom je istaknuo podatke agencije Frontex, prema kojima je u posljednjih pet godina u EU preko Italije ušlo 478.600 ilegalnih migranata, u usporedbi s 234.760 preko Španjolske, sugerirajući da njegova zemlja nije glavna ulazna točka.
Na novonastalu situaciju reagirao je i hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Poručio je kako se Europa intenzivno priprema kako bi spriječila reprizu migrantskog vala iz 2015. i 2016. godine, naglasivši pritom spremnost hrvatske policije u zaštiti vlastitih granica, piše Morski.
Stručnjaci država članica EU-a sastat će se u subotu, 1. kolovoza 2026., kako bi razgovarali o razvoju događaja, rekao je glasnogovornik irskog predsjedništva Vijeća EU-a. Za ponedjeljak, 3. kolovoza, zakazan je i sastanak veleposlanika EU-a radi daljnje procjene situacije i koordinacije.