Španjolski svećenik pozvao na bombardiranje Rabata
Dok traje migrantska kriza u Ceuti, župnik Javier Aizpún svojim je objavama na društvenim mrežama izazvao zgražanje i osudu Nadbiskupije Pamplona i Tudela.
Dok traje migrantska kriza u Ceuti, župnik Javier Aizpún svojim je objavama na društvenim mrežama izazvao zgražanje i osudu Nadbiskupije Pamplona i Tudela.
Dok se španjolska enklava Ceuta bori s posljedicama masovnog priljeva migranata, val antimarokanske retorike u Španjolskoj eskalirao je do poziva na nasilje. Župnik iz mjesta Huarte, Javier Aizpún, na svom je profilu na platformi X objavio niz zapaljivih poruka, uključujući poziv na "bombardiranje Rabata" i "ponovno osvajanje Maroka i njegovo obraćenje na kršćanstvo", prenosi Morocco World News.
Reagirajući na skandal, Nadbiskupija Pamplona i Tudela izdala je u srijedu, 6. kolovoza 2026., službeno priopćenje u kojem je Aizpúnove izjave opisala kao "krajnje neprimjerene". Naglasili su kako se radi o "strogo osobnim mišljenjima, koja ni na koji način ne predstavljaju niti ih dijeli ova dijecezanska Crkva". Iz Nadbiskupije su dodali kako je svećenik obrisao svoj profil na X-u te se osobno ispričao nadbiskupu, proširivši ispriku i na Crkvu i na društvo.
Prije nego što je uklonio objave, Aizpún je, prema pisanju Morocco World Newsa, pozivao i na "masovnu paljbu po osvajačima Ceute". Njegove izjave dio su šireg vala antimarokanskog raspoloženja među dijelom španjolske javnosti i političara, potaknutog prošlotjednom migrantskom krizom.
Kriza je započela 30. srpnja 2026. kada je, prema podacima BBC-ja, oko 78.000 migranata iz susjednog Maroka u samo nekoliko sati morem stiglo u Ceutu. Čelnik Ceute, Juan Jesús Vivas, obratio se u četvrtak, 6. kolovoza, Europskom parlamentu, izrazivši "duboku tugu" zbog "nenadoknadive tragedije" od 100 smrtnih slučajeva. Španjolski izvještaji spominju 70.000 prelazaka i 88 poginulih, dok službeni marokanski podaci govore o 40.000 ljudi i 11 smrtnih slučajeva na njihovoj strani, naglašavajući da su u kontaktu sa španjolskim vlastima kako bi se utvrdio točan broj stradalih.
Vivas je kritizirao odgovor španjolske vlade premijera Pedra Sáncheza, ocijenivši ga zakašnjelim i nedostatnim. "Činjenica da nemamo podatke o tome koliko ih je još uvijek u Ceuti pokazuje s koliko malo resursa se nosimo s ovom situacijom," rekao je Vivas. Procjenjuje se da je u enklavi ostalo između 3.000 i 5.000 migranata, a situaciju dodatno otežava gotovo 5.000 maloljetnika bez pratnje.
Kriza je izazvala diplomatske trzavice unutar Europske unije. Italija je suspendirala schengenski aranžman sa Španjolskom, uz podršku Finske i Danske, dok je Češka pozvala na privremenu suspenziju španjolskog članstva. EU povjerenik za migracije, Magnus Brunner, sugerirao je da su kriminalne mreže širenjem dezinformacija potaknule masovni prelazak, što je potvrdio i premijer Sánchez. Brunner je poručio da bi EU trebala iskoristiti sve poluge, uključujući viznu politiku i trgovinu, kako bi osigurala suradnju Maroka.
S druge strane, neimenovani marokanski vladin izvor za lokalne medije okrivio je presudu španjolskog Vrhovnog suda od 8. srpnja, kojom je zabranjeno vraćanje migranata zaustavljenih na moru. "Element odvraćanja u sustavu je kolabirao i brana je popustila, ne pod pritiskom kriminalaca, već sudačke odluke," izjavio je izvor. Maroko je odbacio kritike, poručivši da "nije ni žandar ni vratar Europe" i da ne može snositi posljedice odluke španjolskog suda.
Španjolska je vlada, u međuvremenu, izdvojila 25 milijuna eura za pomoć maloljetnicima u Ceuti, no situaciju na terenu volonteri opisuju kao neodrživu. Kako prenosi El Mundo, susjedi primaju djecu u svoje domove, dok se nijedno maloljetno dijete još nije prebacilo u kontinentalnu Španjolsku zbog otpora lokalnih vlasti.
