Barbara Bekavac, epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, pojasnila je zdravstvene rizike PFAS spojeva otkrivenih u podzemnim vodama, ali i naglasila da sam nalaz ne znači da su stanovnici oboljeli.
Nakon uznemirujuće vijesti da su u podzemnim vodama nizvodno od nezakonitog odlagališta otpada u Bilajskoj ulici u Gospiću pronađeni PFAS spojevi, javnost je s pravom zabrinuta za vlastito zdravlje. Kako bi se razjasnile nedoumice, specijalistica epidemiologije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Barbara Bekavac za RTL Danas detaljno je objasnila o kakvim se tvarima radi i kakve posljedice njihova dugotrajna izloženost može imati.
PFAS je kratica za veliku skupinu per- i polifluoroalkilnih spojeva, sintetskih kemikalija koje se u industriji i proizvodima široke potrošnje koriste još od sredine prošlog stoljeća. Zbog svoje nevjerojatne postojanosti i otpornosti na razgradnju, dobile su i neslužbeni naziv "vječne kemikalije". "Mogu se nalaziti u posuđu, ambalaži za hranu, kozmetici, tekstilu, elektronici i brojnim drugim proizvodima", pojasnila je Bekavac. Upravo ta postojanost je srž problema jer se PFAS spojevi dugo zadržavaju u okolišu te se mogu akumulirati u vodi, tlu, hrani i na kraju u ljudskom organizmu.
Govoreći o konkretnim zdravstvenim posljedicama, Bekavac je upozorila da nije jednostavno odrediti točan učinak svake pojedine tvari jer skupina PFAS obuhvaća velik broj različitih spojeva. Ipak, dosadašnja znanstvena istraživanja povezala su određene PFAS-e s nizom ozbiljnih stanja. Među njima su smanjena plodnost, povišen krvni tlak tijekom trudnoće i drugi problemi reproduktivnog zdravlja.
Osim toga, izloženost ovim kemikalijama povezuje se i sa smanjenom učinkovitošću imunološkog sustava, uključujući i slabiji odgovor na neka cjepiva. Zabilježeni su i utjecaji na razvoj djece, poput manje porođajne težine. Učinci koji se istražuju uključuju i povišene vrijednosti kolesterola, promjene jetrenih enzima te poremećaje u radu hormonalnog sustava.
Posebno zabrinjava povezanost s određenim vrstama raka. "Izloženost određenim PFAS spojevima povezuje se s povećanim rizikom od pojedinih vrsta raka, među kojima su rak bubrega, testisa i prostate", navela je Bekavac, naglašavajući pritom kako je riječ o povezanosti utvrđenoj u istraživanjima, a ne o tvrdnji da će svaka izložena osoba razviti bolest.
Bekavac je posebno istaknula da objavljeni podaci za Gospić ne znače automatski da su kod stanovnika već nastupile navedene zdravstvene posljedice. U podzemnim vodama otkriven je PFAS, međutim prethodna stručna analiza nije pokazala da je javni vodoopskrbni sustav zagađen, niti je dokazano da su mještani kroz konzumaciju vode bili u dodiru s izmjerenim razinama.
Zdravstveni rizik zapravo ovisi o više čimbenika: o tome o kojem se spoju radi, o njegovoj koncentraciji, o trajanju izloženosti te o načinu na koji osoba dolazi u kontakt s njim. Zbog ogromnog broja različitih PFAS spojeva, njihove različite toksičnosti i istodobne izloženosti iz više izvora, znanstvenici još ne mogu za svaki spoj precizno odrediti sigurnosnu granicu nakon koje će nastupiti zdravstvena posljedica. "Zdravstveni rizik zato se ne može procijeniti samo na temelju jednog rezultata uzorkovanja", zaključila je.
Nalaz u Gospiću tako nije dokaz bolesti, već prije svega snažno upozorenje. Potvrđuje lokalni utjecaj otpada i ukazuje na hitnu potrebu za sanacijom odlagališta te nastavkom praćenja vode, tla i svih mogućih putova izloženosti. Kako bi se dobio pouzdaniji rezultat, nužno je odrediti koliko se onečišćenje prostire, provoditi mjerenja u dužem vremenskom periodu te ispitati postoji li stvarni put prijenosa PFAS-a do ljudi, na primjer kroz vodu za piće ili prehrambene proizvode.
