Velika speleološka ekspedicija u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit završena je obilaskom i dokumentiranjem 33 speleološka objekta. Ukupna dubina istraženih jama iznosi 1100 metara. Ekspediciju su predvodile Ema Buljan i Olga Jerković Perić iz Speleološkog odsjeka PDS Velebit te Komisije za speleologiju HPS-a, uz podršku Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.
Međunarodni tim od 51 speleologa
U istraživanju je sudjelovao 51 speleolog iz čak 10 speleoloških udruga. Osim iz Hrvatske, stigli su i iz Austrije, SAD-a, Portugala te Bosne i Hercegovine. Cilj ekspedicije bio je popisati i proučiti speleološke objekte, s naglaskom na bilježenje i praćenje trajnog leda koji se nalazi u mnogim jamama Sjevernog Velebita, a na njega utječu klimatske promjene na površini.
Zime i dalje izuzetno hladne
Prikupljeni podaci pokazuju da su zime na Sjevernom Velebitu i dalje izuzetno hladne. Najniže temperature prošle zime spustile su se na oko -22 Celzijeva stupnja. To ima pozitivan učinak na mikroklimatske uvjete unutar jama.
Strujanje hladnog zraka iz nekih jama omogućilo je, naime, zadržavanje snijega na pojedinim lokacijama na površini Hajdučkih kukova i tijekom kolovoza. Zbog toga je to područje i ovog ljeta jedno od najhladnijih u Hrvatskoj.
Dinamika leda i klimatske promjene
Tijekom istraživanja zabilježen je niz zanimljivih pojava. Među njima su utjecaj dubokih jama na površinske ekosustave, promjene mikroklimatskih uvjeta u jamama i dinamika leda čija se starost, prema prethodnim istraživanjima, proteže između 400 i 3000 godina.
Iz Nacionalnog parka Sjeverni Velebit putem Facebook objave poručili su:
"No to ne znači da klimatske promjene nemaju bitan utjecaj na podzemnu mikroklimu. U nizu jama opažena je dinamika stalnog leda, spuštanje njegove razine ili potpun nestanak"
Podaci za obrazovanje i očuvanje
Rezultati ekspedicije pridonijet će boljem razumijevanju utjecaja klimatskih promjena na podzemne i nadzemne ekosustave nacionalnog parka. Prikupljeni podaci i dokumentacija bit će iskorišteni za stvaranje edukativnih materijala za formalno i neformalno obrazovanje. Teme o prirodnim bogatstvima Hrvatske i njihovoj zaštiti za buduće naraštaje, uostalom, slabo su zastupljene.