Lipanjski podaci Državnog zavoda za statistiku otkrivaju gotovo dva milijuna putnika, no rast nije jednak za sve. Split bilježi pad, Dubrovnik raste, a poljsko tržište eksplodira s 22,9 posto više putnika.
Kroz hrvatske zračne luke u lipnju je prošlo 1,901 milijun putnika, blagih 0,6 posto više nego lani. No iza te naizgled stabilne brojke kriju se oštri rezovi među aerodromima i tiho preslagivanje emitivnih tržišta.
Zračna luka Split zadržala je titulu najprometnije u zemlji s 559 tisuća putnika. Istodobno je zabilježila pad od 3,3 posto u odnosu na lipanj 2025. godine, a razlika iznosi približno 19 tisuća putnika manje. Lani ih je u istom mjesecu bilo 578 tisuća.
Dubrovnik, s druge strane, ne posustaje. S 462 tisuće putnika ostvario je rast od 3,3 posto i učvrstio se na drugom mjestu. Treći je Zagreb, sa 436 tisuća putnika i gotovo neprimjetnim rastom od 0,1 posto, koji bilježi simboličan pomak.
Među međunarodnim tržištima i dalje prednjači Njemačka s 342 tisuće putnika. No promet između Hrvatske i Njemačke smanjen je za 2,5 posto. Ujedinjena Kraljevina je na drugom mjestu, s 334 tisuće putnika i rastom od 5,4 posto.
Najveće iznenađenje dolazi iz Poljske. U lipnju je između Hrvatske i Poljske zabilježeno 163 tisuće putnika, što je 22,9 posto više nego lani. Tradicionalno najjača tržišta stagniraju ili padaju, dok interes iz pojedinih europskih zemalja nastavlja snažno rasti.
Povećanje broja putnika ostvareno je unatoč manjem broju letova. Hrvatske zračne luke zabilježile su u lipnju 17.676 slijetanja i polijetanja, što je 5,9 posto manje nego godinu ranije. Zrakoplovi su, dakle, u prosjeku bili popunjeniji.
Teretni promet nastavio je padati. Prevezeno je ukupno 777 tona tereta, što je 13 posto manje nego u lipnju 2025. godine.
Prvih šest mjeseci ipak donosi nešto povoljniju sliku. Od siječnja do lipnja hrvatske zračne luke imale su 5,54 milijuna putnika, što je 2,9 posto više nego u istom razdoblju lani.
Broj zrakoplovnih operacija u prvom polugodištu pao je za 3,1 posto, na ukupno oko 58 tisuća operacija. Teretni promet dosegnuo je 4,2 tisuće tona, što je 14,1 posto manje nego lani. Manje letova, puniji avioni i sve manje tereta: obrazac koji se ponavlja iz mjeseca u mjesec.
