Unatoč nizu najavljenih modernizacija, od pametnih semafora do nove luke, prometna slika u Splitu sve je crnja. Građani su frustrirani, statistika alarmantna, a ključni infrastrukturni zahvati zapeli su u fazi planiranja ili početnih radova.
Prometna situacija u Splitu dosegla je kritičnu točku. Tijekom 2023. godine zabilježeno je više od 20.000 prometnih nesreća, što je porast od pet posto u odnosu na godinu prije. Posebno zabrinjava podatak da je u istom razdoblju život na splitskim prometnicama izgubilo 15 osoba, što je najcrnji statistički podatak u posljednjih deset godina. Kao glavni uzroci izdvajaju se nepoštivanje prometnih pravila, prvenstveno prekoračenje brzine i vožnja pod utjecajem alkohola.
Stručnjaci i građani slažu se u jednom: gradska prometna infrastruktura nije pratila rast broja vozila i turističke gužve. Nedostatak adekvatnih biciklističkih staza dodatno obeshrabruje alternativne oblike prijevoza. Istovremeno, povjerenje u javni prijevoz rapidno opada. Prema podacima, tvrtka Promet Split bilježi pad broja putnika od čak 10% u posljednje dvije godine. Kao ključni razlozi navode se nepouzdanost linija i preduga vremena čekanja, što vozače tjera natrag u privatne automobile i dodatno guši ionako zagušene ceste.
Gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Ivicom Puljkom najavila je nekoliko kapitalnih projekata s ciljem rasterećenja prometa. Projekt "Pametni Split", čiji je koordinator Marko Perišić, predviđa postavljanje pametnih semafora i senzora za praćenje prometa koji bi trebali skratiti prosječno vrijeme putovanja za 15%. Istovremeno, u 2024. godini započela je izgradnja nove trajektne luke u Vukovarskoj ulici, čime se planira preusmjeriti teretni promet izvan središta grada. U planu je i uvođenje naplate parkiranja u užem centru od 2025. godine, kao i potencijalna zona niske emisije u povijesnoj jezgri koja bi zabranila ulazak vozilima starijim od Euro 4 standarda.
Dok se čekaju veliki infrastrukturni zahvati, analize ukazuju na brža i jeftinija rješenja. Primjerice, procjenjuje se da bi uvođenje kružnih tokova na ključnim raskrižjima, poput onog na Žnjanu, moglo smanjiti broj nesreća za čak 30%. No, unatoč obećanjima, građani su sve glasniji u nezadovoljstvu. Kašnjenja u provedbi, nedostatak financijskih sredstava i političke nesuglasice stvaraju dojam da se stvari odvijaju presporo, dok oni svakodnevno trpe gužve i osjećaju se nesigurno na cestama. Udruge poput "Biciklom do zdravlja" upozoravaju da se bez hitnog ulaganja u alternativnu infrastrukturu začarani krug gužvi i nesreća neće moći prekinuti.
