Spremačice u bolnicama čiste do 3000 m2 po smjeni za 850 eura
Zagrebačke bolnice raspisale su desetke natječaja za spremačice, no prijavljuje se tek nekoliko kandidata. Sindikat upozorava da opterećenje višestruko premašuje nacionalne normative.
Zagrebačke bolnice raspisale su desetke natječaja za spremačice, no prijavljuje se tek nekoliko kandidata. Sindikat upozorava da opterećenje višestruko premašuje nacionalne normative.
Hrvatske bolnice suočene su s ozbiljnim nedostatkom spremačica, a zagrebačke klinike samo su vrh ledenjaka: KBC Sestre milosrdnice trenutačno traži 15 radnih mjesta za spremače i još 10 izvršitelja za rad u sustavu s posebnim uvjetima, KBC Zagreb traži 12 spremačica, a KB Dubrava sedam. Na Burzi rada u Zagrebu ukupno je otvoreno šest natječaja za radnike koji brinu o čistoći i higijeni zdravstvenih ustanova, javlja Index.hr.
Razmjeri problema postaju jasniji kada se pogledaju konkretni podaci o opterećenju. Prema informacijama Sindikata KBC Zagreb, jedna spremačica na Rebru tijekom smjene održava između 500 i 3000 četvornih metara prostora. Nacionalni standardi, međutim, propisuju da jedan radnik smije održavati najviše 200 m2 prostora vrlo visokog i visokog rizika, 400 m2 prostora srednjeg rizika, 500 m2 prostora niskog rizika te do 1400 m2 nekliničkih prostora. "To višestruko premašuje preporučene nacionalne normative za funkcionalna područja vrlo visokog i visokog rizika", navodi Sindikat KBC Zagreb. Prostori visokog rizika obuhvaćaju operacijske sale, jedinice intenzivnog liječenja, transplantacijske i onkološke odjele, rodilišta, dijalizu i izolacijske jedinice, koji zahtijevaju višekratno čišćenje i dezinfekciju tijekom dana.
Prema procjenama Sindikata KBC Zagreb, spremačice koje rade u redovnom radnom vremenu primaju između 850 i 900 eura neto. One koje rade u smjenama ili turnusima, uz dodatke za noćni rad, nedjelje, blagdane i prekovremene sate, mogu zaraditi između 1000 i 1300 eura neto. Umirovljena spremačica koja je karijeru izgradila čisteći u bolnici ne skriva razočaranje:
"Nema novca kojim se to može platiti, vjerujte mi. A plaće su strašno niske koliko se naradiš. Mene je sram i reći kolika nam je plaća bila, minimalno bi trebala biti 1500 eura, ako ne i više."
Spremačica sa sedam godina iskustva u jednoj zagrebačkoj bolnici opisuje i psihičku dimenziju posla:
"Ono o čemu mnogi ne razmišljaju je to da si zapravo u opasnosti od raznih vrsta bolesti. A uz to što čistim, znala sam raditi i ono što mi nije u opisu posla - učiniti poneku uslugu pacijentima, pokupiti posuđe od ručka, svašta. I onda me pitaju - od čega si se ti umorila?"
Predsjednica Sindikata KBC Zagreb Tanja Leontić potvrđuje da je problem strukturan i da traje više od desetljeća. U KBC Zagreb trenutačno je zaposleno 203 spremačice raspoređene na šest lokacija, no i taj broj nije dostatan. "Prema saznanjima Sindikata KBC Zagreb, na natječaje kojima se traži veći broj spremačica često se prijavi tek nekoliko kandidata, najčešće između pet i sedam osoba, iako se istodobno traži dvadesetak ili više izvršitelja. Dio primljenih radnika vrlo brzo odustaje od zaposlenja ili sporazumno raskida radni odnos", navodi Leontić. Kao konkurenciju sindikat ističe i tržište rada: "Istodobno tržište rada danas nudi brojne poslove čišćenja u hotelima, uredima ili apartmanima, gdje su uvjeti rada često lakši, a primanja jednaka ili viša nego u bolničkom sustavu."
Leontić kao jedan od ključnih uzroka navodi Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima za obračun plaća, koja je na snagu stupila u ožujku 2024. godine. Prema njoj, sve spremačice u sustavu javnog zdravstva i socijalne skrbi imaju isti koeficijent od 1,15, bez obzira na to čiste li dom zdravlja ili operacijske sale. "Prije toga kolektivni ugovori za djelatnost zdravstva i socijalne skrbi prepoznavali su različite razine profesionalnog rizika te su spremačice ostvarivale dodatke za posebne uvjete rada", objašnjava predsjednica sindikata. Dodatni problem bila su i dugogodišnja vladina ograničenja zapošljavanja, kada su ustanove mogle zaposliti jednog radnika tek nakon odlaska dvojice.
Ministarstvo zdravstva na upit Indexa odgovorilo je da su za organizaciju rada, uključujući nezdravstvene djelatnosti, odgovorni ravnatelji zdravstvenih ustanova te da ministarstvo "nema saznanja o sustavnim poteškoćama u osiguravanju čistoće bolničkih prostora" ni o "kritičnom nedostatku čistačica". Dodali su da su upoznati s dugogodišnjim izazovima privlačenja i zadržavanja radnika u nezdravstvenim djelatnostima te vjeruju da će zdravstveni sustav pronaći odgovarajuća rješenja. Sindikat pak upozorava na šire posljedice: "Bolnička čistoća nije pomoćna djelatnost niti administrativna usluga. Ona je sastavni dio zdravstvene zaštite i jedan od ključnih preduvjeta sprječavanja bolničkih infekcija, sigurnosti pacijenata i kvalitete liječenja."
