Srbija između Bruxellesa i Pekinga
Dok pregovori o članstvu traju više od desetljeća, Beograd jača veze s Kinom i održava odnose s Moskvom, što izaziva zabrinutost na Zapadu.
Dok pregovori o članstvu traju više od desetljeća, Beograd jača veze s Kinom i održava odnose s Moskvom, što izaziva zabrinutost na Zapadu.
Srbija se već godinama nalazi na svojevrsnoj geostrateškoj raskrsnici, nastojeći pomiriti svoj deklarirani cilj članstva u Europskoj uniji s istovremenim produbljivanjem odnosa s Kinom i tradicionalnim vezama s Rusijom. Ova politika balansiranja, koju vodi predsjednik Aleksandar Vučić, na vlasti od 2017., sve više dolazi pod povećalo Bruxellesa i izaziva pitanja o stvarnom smjeru zemlje.
Srbija je status kandidata za članstvo u EU dobila još 2012. godine, a pregovori su službeno otvoreni 2014. No, napredak je spor i opterećen ključnim političkim pitanjima. Na vrhu liste nalazi se normalizacija odnosa s Kosovom, čiju neovisnost, proglašenu 2008., Beograd ne priznaje. Uz posredovanje EU-a, dijalog između Beograda i Prištine traje, ali bez konačnog, sveobuhvatnog dogovora koji bi otvorio put bržim integracijama.
Dodatni kamen spoticanja su i unutarnja pitanja vladavine prava i slobode medija. Vučićeva politika često je na meti kritika međunarodnih organizacija i Europske komisije zbog zabrinutosti oko demokratskih standarda i ograničavanja neovisnog novinarstva.
Unatoč političkim izazovima, srpsko gospodarstvo bilježi solidne rezultate. U 2024. godini zabilježen je rast od oko 3,5%, što je više od prosjeka Europske unije. No, ekonomska slika ima i svoju geopolitičku dimenziju. Srbija je 2023. godine potpisala sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom, potez koji je izazvao značajnu zabrinutost u Bruxellesu. Taj sporazum mnogi vide kao dio šire strategije Pekinga za jačanje utjecaja u regiji Zapadnog Balkana, potencijalno podrivajući privlačnost europskog puta.
Iako je Srbija 2023. godine uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, što je bio značajan odmak od tradicionalno bliskog odnosa, veze s Moskvom ostaju složene i ne prekidaju se u potpunosti, posebno u energetskom sektoru.
Kao najveća država Zapadnog Balkana, Srbija igra presudnu ulogu u stabilnosti cijele regije. Njezin odnos sa susjedima i angažman u procesima regionalne suradnje, poput inicijative "Otvoreni Balkan", izravno utječu na sigurnost i ekonomske prilike. Konačni uspjeh normalizacije odnosa s Kosovom ne smatra se samo bilateralnim pitanjem, već i ključnim testom za kredibilitet politike proširenja EU-a i njezinu sposobnost da osigura trajni mir na Balkanu.