Stiže nam Texas: Zagreb bi do 2050. mogao imati klimu poput Dallasa
Znanstvene projekcije upozoravaju da će ljeta u Zagrebu postati pakleno vruća, a zime znatno blaže. Hrvatska ima strategiju prilagodbe, no pitanje je koliko se provodi.
Znanstvene projekcije upozoravaju da će ljeta u Zagrebu postati pakleno vruća, a zime znatno blaže. Hrvatska ima strategiju prilagodbe, no pitanje je koliko se provodi.
Dok se prisjećamo utakmice Vatrenih protiv Engleske na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu odigrane u Dallasu 17. lipnja 2026., znanstvene projekcije sugeriraju da bismo klimu tog teksaškog grada uskoro mogli osjetiti i kod kuće. Naime, prema studiji Švicarskog instituta za tehnologiju, znanosti i menadžmenta iz Züricha, s kojeg je potekao čak 31 nobelovac, Zagreb bi do 2050. godine mogao postati klimatski parnjak Dallasu.
Studija, objavljena u srpnju 2019., a koju je vodio britanski ekolog Tom Crowther, analizirala je 520 gradova diljem svijeta. Zaključak je da će do 2050. ljeta u Europi u prosjeku biti toplija za 3,5, a zime za 4,7 stupnjeva. Za Zagreb to znači približavanje suptropskoj klimi s vrlo vrućim i vlažnim ljetima, gdje su intenzivni i dugotrajni toplinski valovi popraćeni jakom sušom sasvim uobičajeni.
Kako bi se lakše predočilo što nas čeka, valja opisati klimu Dallasa. Tijekom srpnja i kolovoza prosječna temperatura ondje doseže 36 stupnjeva Celzijevih, a noću se spušta tek na 25 stupnjeva. Temperature iznad 38 stupnjeva ljeti nisu rijetkost. Zime su pak blage, s prosječnom najvišom temperaturom u siječnju od 14,3 stupnja i najnižom od 3,3 stupnja, dok temperatura rijetko pada ispod -1.
Proljeća u Dallasu obilježavaju snažne oluje nastale sudarom hladnih fronti sa sjevera i toplog, vlažnog zraka iz Meksičkog zaljeva, što rezultira bujicama kiše, tučom, a ponekad i tornadima. Upravo je Dallas, zbog dnevne temperature koja ljeti rijetko pada ispod 35 stupnjeva, označen kao jedan od klimatski najkritičnijih domaćina Svjetskog prvenstva, a utakmica Hrvatske i Engleske 17. lipnja odigrana je na sreću u natkrivenom i klimatiziranom AT&T stadionu.
Novija istraživanja idu i korak dalje. Prije dvije godine, profesor ekologije Matthew Fitzpatrick sa Sveučilišta Maryland, koristeći podatke Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), usporedio je 40.581 lokaciju kako bi projicirao klimu do 2080. godine. Prema toj analizi, Zagreb bi do tada trebao klimatski sličiti današnjoj Kalabriji na jugu Italije.
Za Zagreb se projicira povećanje najviše prosječne ljetne temperature za čak 7,2 stupnja, na oko 34 stupnja, dok bi prosječna zimska temperatura porasla za 4,9 stupnjeva u odnosu na sadašnji raspon od -1 do 3 stupnja. Srednja Dalmacija postala bi klimatski slična Andaluziji, a jug Hrvatske jugu Albanije. Drugi europski gradovi također bi doživjeli transformaciju: London bi bio poput Barcelone, Beč poput Skoplja, a Stockholm poput današnjeg Beča, gdje je nedavno izmjereno rekordnih 40,8 stupnjeva.
Iako su ovi scenariji projekcije, klimatolozi upozoravaju da ih valja ozbiljno shvatiti. Deset najtoplijih godina u povijesti mjerenja bile su upravo protekle, a sve češće se citira tvrdnja da će "ovo ljeto biti najhladnije do kraja naših života". Dok korita Dunava i Drave presušuju, otkrivajući bombe iz prošlih ratova, kosti mamuta i posmrtne ostatke njemačkih vojnika iz Drugog svjetskog rata nađene na dnu presušenog Dunava u Budimpešti, jasno je da se klimatske promjene ubrzavaju.
Hrvatska ima alat za odgovor na ove izazove. Hrvatski sabor još je 2020. donio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu. Taj detaljni dokument spominje potrebu prilagodbe poljoprivrede i turizma, uređenja riječnih tokova, zaštite obale od betonizacije i ozelenjavanja gradova. Ostaje nada da nadležni nisu zaboravili na njega i da će ga početi provoditi prije nego što nam stignu Texas, Kalabrija i Andaluzija.
