Stručnjakinja HGK: Kroničan manjak stanova
Lana Mihaljinec Knežević upozorava da prosjeci na tržištu nekretnina ne govore dovoljno te da se već godinama ne gradi dovoljno, dok potražnja postoji i aktivno se stimulira.
Lana Mihaljinec Knežević upozorava da prosjeci na tržištu nekretnina ne govore dovoljno te da se već godinama ne gradi dovoljno, dok potražnja postoji i aktivno se stimulira.
Hrvatsko tržište nekretnina suočava se s kroničnim nedostatkom ponude, posebno novogradnje, dok cijene ostaju visoke u turističkim središtima i Zagrebu, a broj kupoprodaja pada. Lana Mihaljinec Knežević, članica Predsjedništva Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), istaknula je upozorenja tijekom emisije 'Studio 4'.
Iako su prosječne cijene i dalje porasle, sugovornica ističe da prosjeci ne govore dovoljno i da su maltene irelevantni za kupce. Glavni uzrok su znatne razlike u cijenama između Zagreba, obalnih turističkih destinacija i ostatka Hrvatske, kao i razlike koje ovise o tipu nekretnine, bilo da se radi o novogradnji, starom stanu, kući ili zemljištu.
Trend pada broja realiziranih kupoprodaja traje zadnjih par godina i upućuje na to da na tržištu nema dovoljno ponude. Mihaljinec Knežević navodi da je pad u obalnim županijama značajan, a i u Zagrebu je postotak relativno visok. U Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Primorsko-goranskoj županiji primijećen je osjetan pad u broju kupoprodajnih transakcija.
Kao glavni uzrok navodi situaciju na emitivnim tržištima, zbog koje se osjeti velik utjecaj na hrvatske gradove po obali. Glavni kupci su stranci koji sada ne kupuju samo vikendice, već također podižu objekte namijenjene turističkom iznajmljivanju. "Primarno kupuju stranci, koji više ne traže samo nekretnine za odmor, nego i grade objekte za turistički najam", dodala je Mihaljinec Knežević.
Stručnjakinja upozorava da je fond rabljenih nekretnina doslovno potrošen. Riječ je o nekretninama u koje se godinama nije ulagalo, osobito na područjima bez velike gospodarske aktivnosti. Iz tog postojećeg fonda jako puno se prodalo u zadnjih par godina, što je dovelo do velikog problema s dostupnošću ponude.
"To je kroničan problem hrvatskog tržišta nekretnina. Nemamo ni dovoljno novosagrađenih stanova, prosječnih, a da ne pričam priuštivih", rekla je Mihaljinec Knežević. "Fond rabljenih nekretnina doslovno je potrošen. Riječ je o nekretninama u koje se godinama nije ulagalo, što je posebno izraženo na područjima bez jače gospodarske aktivnosti. Iz tog fonda se zadnjih godina puno prodalo, pa imamo velik problem s dostupnošću ponude", pojasnila je.
Osnovni razlog formiranja cijelog tržišta nekretnina na hrvatskoj obali je turizam. U pojedinim mjestima gotovo da ne postoji druga gospodarska grana osim turizma, a gradovi su najživlji tijekom ljetnih mjeseci. Tijekom ostatka godine nedostaje i gospodarske aktivnosti i društvenih sadržaja, jer je sve usmjereno na turizam. "U nekim mjestima gotovo da i nema druge gospodarske aktivnosti osim turizma. To je velik problem jer ti gradovi uglavnom žive ljeti, dok ostatak godine nema dovoljno gospodarskih ni društvenih sadržaja. Sve je usmjereno na turizam", objasnila je.
Kada se gledaju cijene, najviše su u obalnim turističkim centrima poput Dubrovnika, Rovinja i Opatije. Nakon toga dolazi Zagreb, a zatim kontinentalni dio gdje su prosječne cijene puno niže u odnosu na prethodna dva područja.
Razlog zašto cijene ostaju visoke ili čak nastavljaju rasti unatoč smanjenom broju kupoprodaja, Mihaljinec Knežević opisuje kao strukturalan i vrlo kompleksan problem. Počevši od prostornog planiranja, Hrvatska jednostavno nema dovoljno velikih zemljišta, dovoljno razvijenu infrastrukturu, niti gospodarsku aktivnost ni sadržaj za svakodnevan život mladih izvan Zagreba i turističkih središta na moru. "Ako krenemo od prostornog planiranja, jednostavno nemamo dovoljno velikih zemljišta. Nedostaje nam razvijena infrastruktura, gospodarska aktivnost i sadržaji za svakodnevni život mladih izvan Zagreba i turističkih središta", ocijenila je.
"Turizam, pogotovo na moru, utječe na tržište nekretnina i već godinama se dovoljno ne gradi, a potražnja postoji. Dapače, ona se i stimulirala aktivno kroz neke programe koje je nudila država. Jednostavno, uvijek se netko mora iseliti iz zajedničkog kućanstva i preseliti, a postoji velik broj investicija u nekretnina kako bi se sačuvala vrijednost novca od inflacije", zaključila je. "Potražnja se i poticala kroz neke državne programe. Uvijek postoji potreba za stambenim zbrinjavanjem, a istovremeno su tu i brojne investicije u nekretnine kako bi se očuvala vrijednost novca od inflacije", dodala je.