Istraživači upozoravaju da su dosadašnji modeli podcijenili rizik jer su se temeljili na mladim i zdravim ispitanicima. Do 2100. godine milijarde ljudi starijih od 60 godina mogle bi biti izložene nepodnošljivim uvjetima.
Nova studija koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Stanford, objavljena u utorak 18. kolovoza 2026. u časopisu The Lancet Planetary Health, upozorava da je opasnost od kombinacije visoke temperature i vlage za zdravlje starijih osoba godinama bila dramatično podcijenjena.
Glavni problem, kako navode autori, leži u metodologiji dosadašnjih istraživanja. Ona su se uglavnom oslanjala na pokazatelj poznat kao temperatura vlažnog termometra, ali su eksperimenti provođeni na mladim i zdravim odraslim osobama. Stariji ljudi se, međutim, manje znoje, često imaju slabije srce i postojeće zdravstvene probleme, što značajno mijenja pragove podnošenja topline.
Kako bi ispravili taj nedostatak, istraživači su koristili podatke iz novijih eksperimenata provedenih u Sjedinjenim Državama na osobama starijim od 60 godina. Razmatrajući činjenicu da svjetska populacija stari, analizirali su kako toplina djeluje na tri različite starosne kategorije sve do 2100. godine, uz različite scenarije globalnog zagrijavanja.
Rezultati su zabrinjavajući. U slučaju porasta globalne temperature od 1,5 stupnja Celzijusa u usporedbi s razdobljem prije industrije, predviđa se da će 22 posto osoba starijih od 60 godina godišnje provesti najmanje mjesec dana u uvjetima opasne vrućine. Svako dodatno povećanje temperature od jednog stupnja rezultirat će time da će oko milijardu ljudi biti izloženo mjesec dana kombinaciji topline i vlage koja nadilazi mogućnosti njihovog organizma da se nosi s tim.
Pri zatopljenju od 3 stupnja Celzijeva, starije osobe u najteže pogođenim regijama, južnoj Aziji i zemljama Perzijskog zaljeva, mogle bi se suočiti s opasnim vrućinama danju i noću tijekom tri uzastopna mjeseca godišnje.
"Nepodnošljiva vrućina pojavljivat će se u mnogo većim razmjerima i trajati dulje, pogađajući mnogo više ljudi nego što se dosad procjenjivalo", zaključili su istraživači.
Studija posebno izdvaja zemlje s visokom razinom siromaštva i ograničenim pristupom hlađenju kao one koje su suočene s najvećom prijetnjom. U te zemlje spadaju Indija, Pakistan, Bangladeš, Mjanmar i Niger.
Istraživači upozoravaju i na šire društvene posljedice. "Ovi rezultati upućuju na to da bi nepodnošljiva vrućina mogla sve više poticati unutarnje raseljavanje i prekogranične klimatske migracije, stvarajući nove izazove za javne politike i humanitarne napore", navodi se u studiji.
Studija je objavljena tijekom ljeta na sjevernoj hemisferi koje je obilježeno ekstremnim vrućinama. Europa, kontinent koji se najbrže zagrijava na svijetu, suočila se s požarima, dugotrajnim toplinskim valovima i sušama, a očekuje se da će ovo ljeto biti najtoplije u povijesti mjerenja. Francuska je bila jedna od najteže pogođenih zemalja s nekoliko toplinskih valova, uključujući i jedan neviđenih razmjera krajem lipnja, što je rezultiralo porastom mortaliteta.
Kako bi se izbjegli sumorni scenariji, autori pozivaju na smanjenje emisija stakleničkih plinova te na davanje prednosti zaštiti ugroženih starijih osoba u budućim planovima za suočavanje s vrućinom. Budući da se većina smrti povezanih s vrućinom događa u zatvorenim prostorima, posebno ističu važnost "šireg pristupa klimatizaciji i drugim mogućnostima hlađenja".
