Suša biblijskih razmjera slama hrvatske poljoprivrednike
Od Slavonije do Neretve, ratari i voćari zbrajaju katastrofalne štete. Prinosi kukuruza manji za 50 posto, suncokret bez ulja, a povrće trune na temperaturama od 40 do 50 stupnjeva.
Od Slavonije do Neretve, ratari i voćari zbrajaju katastrofalne štete. Prinosi kukuruza manji za 50 posto, suncokret bez ulja, a povrće trune na temperaturama od 40 do 50 stupnjeva.
Hrvatska poljoprivreda nalazi se pod udarom suše kakvu proizvođači ne pamte. Ekstremne vrućine i nedostatak oborina doslovce kuhaju usjeve na poljima diljem zemlje. Slavonski ratari svjedoče kako se šećerna repa pretvara u pekmez, silažni kukuruz gori, a prinosi suncokreta nagovještavaju crne dane za stočarstvo i prehrambenu industriju. Dramatične posljedice osjećaju se i na rijekama, Dunav se toliko povukao da se do hrvatske obale sada gotovo može pješice.
Najteža situacija je na istoku Hrvatske, gdje su štete na pojedinim kulturama stopostotne. Slavonski ratar Petar Pranjić za Večernji.hr opisuje apokaliptične prizore s vlastitih njiva. "Dođete li sad u polje i gurnete prst u srce šećerne repe, naći ćete pekmez. Repa je doslovce skuhana, na njoj je stopostotna šteta, isto tako i na soji", kazao je Pranjić.
Zbog vremenskih ekstrema, berba silažnog kukuruza pomaknuta je s početka rujna već na početak kolovoza, što se nikada ranije nije dogodilo. Pranjić upozorava da je kukuruz potpuno izgorio, a prinosi su prepolovljeni. "Nikad ga u povijesti nismo ranije 'skidali', a sav je pogorio zbog ekstremnih temperatura. Nemate ni kile ni kvalitetu, a prinosi su sigurno 50% manji", ističe Pranjić, dodajući kako je slična situacija i sa suncokretom, čije je zrno vizualno lijepo, ali zbog suše nije formirano i nema ulja. Iskustva iz susjedne Srbije, gdje je berba već počela, govore o katastrofalnih 500 kilograma po hektaru, a slični prinosi bilježe se i u Mađarskoj.
"Crno je da crnje ne može biti, hrvatski poljoprivrednici tonu kao Titanik", zaključio je Pranjić, apelirajući na hitnu odgodu otplate kredita za proizvođače. Mnogi strahuju da će se smanjeni prinosi i povećani troškovi proizvodnje neminovno odraziti i na konačne cijene poljoprivrednih proizvoda za potrošače.
Posljedice suše dramatično se osjećaju i u stočarstvu. Poljoprivrednik Antun Vrakić, koji na svojoj farmi mora prehraniti 400 grla stoke, svjedoči o temperaturama od 40 do 50 stupnjeva na njivi koje spaljuju kukuruz i ostavljaju zrno mekanim. Zbog nesnosnih vrućina, krave daju manje mlijeka, pašnjaci su uništeni, a životinjama nedostaje vode. Slični problemi zabilježeni su i u peradarstvu, gdje pada proizvodnja jaja, dok se slatkovodni ribnjaci pretvaraju u bare.
Ništa bolje nije ni u povrtlarstvu. Proizvođačica povrća Marija Cafuk iz Vidovca u Varaždinskoj županiji objašnjava kako su paprike već pečene na njivi, a krumpir trune u vreloj zemlji. "Rano posađeni krumpir 'pobjegao je suši', ima krupnoću, ali mu suša smeta da bi se očuvao u vreloj zemlji. Kasnije, površinske sorte krumpira također su već pečene, i trunu", rekla je Cafuk.
Iako njezin OPG koristi navodnjavanje, očekuje štete između 20 i 30 posto. Kupus na 15 hektara navodnjava se po cijele noći uz pomoć "kišnih krila", jer se po danu, na 40 stupnjeva, ne može puštati hladna voda koja bi biljku bacila u dodatni stres. No, i to noćno zalijevanje nosi rizike. "Ako se u listovima skupi voda od zalijevanja i zagrije se, kupus počinje truliti", pojasnila je Cafuk.
U Međimurju, proizvođač merkantilnog krumpira Damir Mesarić kaže da su, unatoč boljim prinosima za 30-ak posto u odnosu na prošlogodišnju katastrofu kad je šteta bila 70 posto, uvjeti rada neizdrživi. "Po ovim vrućinama kao da idemo na rudarenje, jako je teško", istaknuo je Mesarić.
U voćarstvu, najveći izazov tek predstoji. Luka Cvitan, upravitelj PZ-a JabukaHR, upozorava da će sorte jabuka srednjeg roka dozrijevanja, poput idareda i jonagolda, najviše osjetiti dugotrajni toplinski stres. "Imaju osjetljiviju peteljku i slabije podnose ovakve dugotrajne toplinske stresove pa se može očekivati pojačano prijevremeno opadanje plodova", rekao je Cvitan. Podsjetio je na ekstremnu sušu iz 2024. godine, kada su tisuće tona jabuke propale tek tijekom skladištenja, zbog čega će konačna slika ovogodišnje proizvodnje biti poznata tek nakon berbe i nekoliko mjeseci čuvanja u hladnjačama.
U dolini Neretve, suša prijeti mandarinama i maslinama. Proizvođač mandarina Željko Bjeliš navodi kako dio proizvođača nema pristup kvalitetnoj vodi za navodnjavanje, pa će plodovi biti sitni i nekvalitetni. Masline crpe vodu iz vlastitih plodova koji se suše i otpadaju. Sredinom kolovoza trebala bi krenuti sadnja zimskih kupusnjača i jagoda za iduću sezonu, što se u ovim uvjetima čini gotovo nemogućom misijom.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva poručuju da prate situaciju na terenu, no u sustavu Registra šteta za sada nema prijava šteta od suše. Kao najugroženije kulture ističu one u suhom ratarenju, prije svega kukuruz, suncokret, soju i šećernu repu, kao i povrtlarstvo i voćnjake bez sustava navodnjavanja. Uočene su i anomalije u vinogradima, a otežana je proizvodnja u stočarstvu.
"U ovom trenutku još je prerano iznositi konačne procjene ukupnih šteta od suše, kao i njezina konačnog utjecaja na proizvodnju i tržište poljoprivrednih proizvoda. Po utvrđivanju razmjera šteta te potreba za dodatnom pomoći poljoprivrednicima, Ministarstvo će, na temelju prikupljenih podataka i procjene stanja, razmotriti mogućnosti svih dostupnih instrumenata potpore", zaključili su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
