Vodostaji Dunava, Drave i Save na povijesno niskim razinama, a hidroelektrane bilježe pad proizvodnje. Iz Hrvatskih voda i HEP-a poručuju da opskrba zasad nije ugrožena, no pojedini dijelovi zemlje već uvode mjere štednje.
Dugotrajna suša i izostanak obilnijih oborina doveli su hrvatske rijeke do rekordno niskih vodostaja, što se već odražava na vodoopskrbu i proizvodnju električne energije. Dunav je kod Batine pao na -144 centimetra, čime je nadmašen minimum zabilježen davne 1909. godine, a povijesno niska razina izmjerena je i na Dravi, gdje je prijašnji rekord od -172 centimetra premašen padom na -192 centimetra. Na Savi je vodostaj pao na -298 centimetara.
Zbog loših hidroloških i meteoroloških prilika na rijeci Savi, u noći 6. kolovoza 2026. Nuklearna elektrana Krško će postupno reducirati snagu reaktora na 80 posto. Ovo je unaprijed planiran postupak koji garantira da prosječna dnevna temperatura Save ne bude viša od 28 °C, a dnevni porast temperature u prosjeku ne prelazi tri stupnja. Od remonta u studenom 2025. NEK je radio bez prekida 280 dana, a zadnji put je smanjenom snagom radio 2003. godine zbog temperature i protoka Save. Ako se situacija pogorša, snaga će se i dalje smanjivati.
Unatoč izazovima, premijer Andrej Plenković uvjerava javnost da opskrba električnom energijom nije upitna. "Nema nikakvih dilema da će Hrvatska imati dovoljno električne energije", rekao je Plenković u utorak te dodao da "nema nikakve ugroze" što se tiče NEK-a. Hrvatske vode i HEP usklađuju korištenje dostupne vode kako bi se očuvao biološki minimum u rijekama, a suša već utječe na hidroelektrane, posebno na Dravi, gdje je proizvodnja manja zbog smanjenih dotoka.
Glavni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković opisao je stanje kao ozbiljno. "Situacija je dosta ozbiljna. Ovo je sada već duže malovodno razdoblje", rekao je Đuroković za HRT, upozorivši da se brz oporavak ne može očekivati. U narednih pet do sedam dana ne predviđa se oporavak vodostaja. Posebno je osjetljiva situacija na obali, otocima i krškom području, gdje je dugotrajno razdoblje bez kiše smanjilo izdašnost izvora i crpilišta. "Tamo su dotoci već vrlo smanjeni pa se smanjuju kapaciteti", kazao je Đuroković.
Na nekim mjestima zabilježen je pad tlaka u mreži, ali vodoopskrba je i dalje pouzdana. Uvode se restrikcije i ograničava se upotreba vode za navodnjavanje, punjenje bazena i slične neesencijalne svrhe, no osnovne potrebe građana zasad nisu ugrožene. Hrvatske vode pojačale su nadzor i na teren poslale vodočuvarske službe, s posebnom pažnjom usmjerenom na manje vodotoke. "Svaki dotok onečišćenja u te rječice može izazvati ekološke incidente", upozorio je Đuroković te pozvao gradove, komunalna poduzeća i gospodarske subjekte na pažljivo pročišćavanje otpadnih voda.
Kontinentalna Hrvatska zasad je u povoljnijem položaju zahvaljujući podzemnim vodama i velikim riječnim sustavima. "Na kontinentu neće biti nestašica. Stanje je prilično dobro", rekao je Đuroković. Iz zagrebačke Vodoopskrbe i odvodnje (ViO) poručuju da se crpljenje vode odvija bez poteškoća. "U Gradu Zagrebu crpljenje vode odvija se nesmetano te trenutačno nema naznaka da bi moglo doći do poremećaja u opskrbi vodom", istaknuli su iz ViO-a, dodajući da kontinuirano ulažu u novu mrežu i održavanje postojeće infrastrukture te da provode akcijski plan smanjenja vodnih gubitaka, koji su lani iznosili 55 posto.
U Lici je situacija prilično stabilna, iako je smanjena izdašnost nekih izvora, posebice u okolici Brinja. U Istri je akumulacija Butoniga ključna, a trenutno je dovoljno napunjena, pa se veće redukcije tamo ne očekuju. Međutim, Istarski vodovod i odvodnja Buzet upozorio je potrošače u Vižinadi, Kašteliru-Labincima, Višnjanu, Tinjanu te dijelovima Poreča i Kanfanara da odmah smanje zalijevanje zelenih površina i pranje dvorišta. Ne smanji li se potrošnja, mogao bi biti uveden prvi stupanj redukcije. Iz Vodovoda Pula-Labin, koji opskrbljuje Puljštinu, Labinštinu i dio središnje Istre, javljaju da je vodoopskrba normalna te da redukcije zasad nisu planirane.
