Prinosi kukuruza pali su s uobičajenih 13-14 tona na svega tonu ili dvije po hektaru. Poljoprivrednici upozoravaju da bez velikih ulaganja u navodnjavanje nema spasa za hrvatsku poljoprivredu.
Slavonska polja još jednom svjedoče razarajućim posljedicama ekstremnih vrućina koje su postale redovita pojava. Ovogodišnji urod kukuruza gotovo je u potpunosti uništen, a ratari s nevjericom gledaju prazne klipove tamo gdje su očekivali bogat rod. Mjeseci bez ozbiljnije kiše i visoke temperature učinili su svoje, ostavljajući poljoprivrednike pred golemim gubicima.
Vojo Nikšić, ratar iz Vukovara, posijao je kukuruz na 250 hektara, no ono što vidi na poljima daleko je od uobičajenog prizora. "Ne pamtim ovakvu sušu ni ovako loš prinos, koji će biti, hoće li biti, neće, tona ili dvije po hektaru, a inače treba 13, 14 tona po hektaru", rekao je Nikšić za HRT. Iako su troškovi proizvodnje već napravljeni, a kukuruz se mora pobrati, nada se barem proglašenju elementarne nepogode kako bi se gubici koliko-toliko ublažili.
"Do nule ne možemo doći nikako, stvarno je suša jaka i velika, a možemo smanjiti gubitak je l' on se može smanjiti", dodao je Nikšić, svjestan da je svaka nada u ovakvim uvjetima ograničena.
Posljedice dugotrajnih suša ne vide se samo na ovogodišnjem urodu, već i u odlukama što sijati. U županjskom kraju soja, nekada jedna od najzastupljenijih kultura, sadi se sve rjeđe. Anica Pavičić, viša stručna savjetnica u Upravi za stručnu podršku u Ministarstvu poljoprivrede, ističe zabrinjavajuće podatke.
"Zadnjih par godina te visoke temperature izazvale su najveće štete na soji, znači prinosi soje su se smanjili na nekakvih 30 posto normalnih planiranih prinosa koje poljoprivrednici očekuju", naglasila je Pavičić. Ratari se okreću otpornijim kulturama poput suncokreta, no i on teško podnosi dugotrajne sušne periode bez dovoljno vode.
Stjepan Zorić, poljoprivrednik iz Erduta, uvjeren je da je izlaz iz ove krize samo jedan, ozbiljno ulaganje u sustave za navodnjavanje. "Predrasuda je da se ratarske kulture ne isplate navodnjavati, to prvo nije istina i sve jako dobro podnose, mi smo jako dobar primjer kolege koje se bave navodnjavanjem ratarskim kulturama. Jedino pravi sustav za navodnjavanje može spasiti cijelu hrvatsku poljoprivredu, a to je sustav pravi od 10 do 15 tisuća hektara koji se treba graditi", poručio je Zorić.
Njegove riječi dobivaju na težini kada se pogledaju procjene godišnjih šteta od suše u hrvatskoj poljoprivredi, koje se kreću između 200 i 300 milijuna eura. Suša više nije iznimka, već obrazac koji se ponavlja, a ratari upozoravaju da će svaka sljedeća sušna sezona bez navodnjavanja biti još teža i skuplja.
