Umirovljeni dubrovački odvjetnik Ivica Ban objašnjava pravne okvire za sječu stabala koja ugrožavaju imovinu tijekom požarne sezone, a gradska uprava otkriva što kaže Odluka o komunalnom redu.
Visoko zapaljiva stabla poput borova i čempresa koja rastu uz stambene objekte sve češće otežavaju vatrogasne intervencije i povećavaju rizik za živote i imovinu. Problem postaje složeniji kada takvo stablo raste na susjedovoj parceli, a odnosi među susjedima nisu dobri, ili kada je riječ o zemljištu u vlasništvu države, grada ili općine.
Na pitanje kako prevladati imovinsko-pravne prepreke i pospješiti sječu opasnog drveća, za Slobodnu Dalmaciju odgovorio je umirovljeni dubrovački odvjetnik Ivica Ban.
Ban objašnjava da je situacija jasna kada je požar već u tijeku i približava se kućama. "Kad je požar u tijeku i približava se kućama, situacija je jasna, imate puno pravo posjeći sve što bi moglo prouzročiti zapaljenje stambenih objekata ili stradavanje ljudi u vašem okruženju", ističe odvjetnik.
Za preventivno raščišćavanje terena prije požarne sezone, postupak je drukčiji. "U slučaju preventivnog raščišćavanja terena od stabala prije požarne sezone, nužno je kontaktirati vlasnika zemljišta na kojem raste stablo i zatražiti od njega da ga ili sam ukloni ili dopusti nekome tko je zainteresiran posjeći 'opasno' zelenilo poput borova ili čempresa", navodi Ban. Ako vlasnik ne pristane, moguće ga je tužiti kako bi omogućio radnju potrebnu radi sigurnosti ljudi i imovine.
Odvjetnik upozorava da se za sječu stabla sa susjedne parcele nema smisla obraćati gradskom Komunalnom redarstvu jer oni nisu ovlašteni za postupanja na privatnom zemljištu. "Oni nažalost nisu ovlašteni za postupanja na privatnom zemljištu. Izuzetak su jedino slučajevi požara kad je dopušteno ispiliti stabla koja ugrožavaju sigurnost i ometaju vatrogasne intervencije", pojašnjava Ban.
Isto pravilo vrijedi i za zemljišta u vlasništvu države ili Grada Dubrovnika ako su obrasla borovima i drugom vegetacijom koja pogoduje širenju požara. "Svaki vlasnik, tko god bio, odgovara za svoje vlasništvo i ne smije ugrožavati imanja drugih vlasnika", dodaje sugovornik.
Kada su u pitanju stabla višeg boniteta, Ban objašnjava da je procjena vrijednosti stvar imovinsko-pravnih odnosa. "To je stvar imovinsko-pravnih odnosa, a Vrtlar svakako prije eventualnog uklanjanja može procijeniti vrijednost odnosno bonitet stabla ako to netko od njega zatraži i za to plati", kaže odvjetnik.
Na upit koliko bi potrajao postupak ako se vlasnik protivi pilanju, a susjed ga prijavi sudu, Ban nije optimističan. "Poznato nam je da sudska pravda nije baš brza, redovna sudska procedura u kojoj ćete natjerati vlasnika da sam riješi stabla koja ugrožavaju vaše vlasništvo zna potrajati godinama", upozorava.
Ipak, postoji i instrument samopomoći. "Ipak, u slučajevima hitnosti i neposredne opasnosti od požara, imate na raspolaganju instrument samopomoći, odnosno mogućnost da sami bez pitanja popilate stabla koja prijete kući ili angažirate nekoga da to učini za vas. A ako vas vlasnik susjedne parcele zbog toga tuži, pred sudom ćete morati dokazivati da je to bilo potrebno", zaključio je Ban.
Iz dubrovačke gradske uprave ističu da je način uređenja i održavanja dvorišta, vrtova, zelenih površina i ograda uz zgradu propisan Odlukom o komunalnom redu Grada Dubrovnika. Prema članku 16. te Odluke, vlasnici su dužni održavati svoje površine urednima i čistima.
"Tako je odredbom članka 16. navedene Odluke propisano da su vlasnici, odnosno korisnici zgrada i neizgrađenog građevinskog zemljišta dužni dvorišta, vrtove, zelene i druge površine zgrada, ograde uz zgradu (okućnice), neizgrađeno građevinsko zemljište te druge površine, u dijelu koji je vidljiv s površine javne namjene, održavati urednima i čistima", navode iz Grada.
Ako se površine ne održavaju, komunalni redar rješenjem nalaže otklanjanje nedostataka, a ako vlasnik ne postupi u roku, nedostatke otklanja treća osoba na trošak vlasnika. Na tim je površinama zabranjeno i odlaganje otpada te spaljivanje otpadnih tvari.
Članak 19. Odluke propisuje postupanje kod opasnosti od rušenja stabla. "Prema članku 19. Odluke, ako postoji opasnost od rušenja stabla na javnu površinu ili ozljeđivanja ljudi i/ili oštećenja imovine, komunalni redar će rješenjem naložiti vlasniku, odnosno korisniku zemljišta potrebne zahvate na stablu", objašnjavaju iz gradske uprave.
Kada Komunalno redarstvo zatraži očitovanje o bonitetnoj vrijednosti stabla, inženjeri Vrtlara na temelju terenskog pregleda daju stručno mišljenje. "Ako se procijeni da je stablo valorizirano ocjenom boniteta I, II smatra se visoko vrijednim stablom koje nije dozvoljeno uklanjati", zaključuju iz Grada Dubrovnika.
U kontekstu požarne sigurnosti, Đani Banovac iz Zlatnog potoka poručuje: "Volite li svoj dom? Onda očistite oko zgrada!"
