Istraživanja otkrivaju zabrinjavajući trend: gotovo polovica korisnika umjetnu inteligenciju na poslu koristi jer se ne žele udubiti u temu. Stručnjaci upozoravaju na fenomen 'deskillinga' i gubitak ključnih kognitivnih vještina.
Jeste li nedavno napisali važan e-mail bez pomoći umjetne inteligencije? Ili ste pak pročitali dokument od 46 stranica, a da vam ga chatbot nije sažeo u nekoliko natuknica? Istraživanja pokazuju da sve više ljudi prepušta razmišljanje alatima poput ChatGPT-ja, Geminija i Claudea, a stručnjaci sada upozoravaju da bi to moglo imati ozbiljne posljedice po naše kognitivne sposobnosti.
Prema podacima koje prenosi njemačka agencija dpa, između 44 i 52 posto zaposlenika u Ujedinjenom Kraljevstvu koristi umjetnu inteligenciju na radnom mjestu, no redovito to čini tek 15 do 35 posto njih. Većina onih koji se služe AI-jem uglavnom eksperimentira ili ga koristi za rutinske administrativne zadatke. U Njemačkoj je situacija još izraženija, gdje čak 80 posto ljudi povremeno koristi AI na poslu, pokazalo je istraživanje.
No, ono što posebno zabrinjava jest razlog korištenja. Studija instituta Pinktum otkrila je da 43 posto ispitanika koristi AI na poslu dijelom zato što se, kako navode, "rijetko žele udubiti u određene teme". Drugim riječima, gotovo polovica korisnika umjetnu inteligenciju vidi kao alat koji ih oslobađa potrebe za dubljim razmišljanjem.
Josephine Hofmann, stručnjakinja iz njemačkog instituta za industrijsko inženjerstvo IAO, upozorava na fenomen poznat kao "deskilling", odnosno potencijalni gubitak vještina koji proizlazi iz sve većeg oslanjanja na umjetnu inteligenciju. Ona razlikuje dvije vrste ovog fenomena: gubitak postojećih vještina i, što je još opasnije, potpuni izostanak razvoja novih.
"Ljudi postupno gube kognitivne aktivnosti", izjavila je Hofmann. Posebno su ugrožene temeljne vještine poput čitanja s razumijevanjem, kritičkog preispitivanja tekstova, samostalnog pisanja i stvaranja novog znanja. "To je aktivnost koja se mora naučiti, a potom vježbati", naglasila je.
Iako Hofmann priznaje da uzročno-posljedična veza između korištenja AI-ja i smanjenog kritičkog mišljenja još nije neupitno dokazana, istraživanja pokazuju jasne korelacije. "Nalazi su mješoviti: područje u kojem se odvijaju istraživanja je krajnje dinamično", rekla je. Studija privatne švicarske visokoškolske ustanove SBS pronašla je snažnu negativnu korelaciju između čestog korištenja AI-ja i sposobnosti kritičkog razmišljanja.
Kada umjetna inteligencija u sve većoj mjeri preuzima zadatke koji zahtijevaju razmišljanje, ljudima počinje manjkati prakse. Hofmann upozorava i na gubitak osjećaja postignuća. Kada sami nešto dokučimo, to pozitivno utječe na našu motivaciju i spremnost za daljnje učenje. Ako nam AI stalno servira gotove odgovore, taj osjećaj nestaje.
Jedan od ključnih razloga za sve veće oslanjanje na AI jest, prema Hofmann, "nevjerojatan pritisak da se ubrza" u poslovnom svijetu. Ljudi su jednostavno "skloni odmicanju od razumijevanja prema delegiranju". No, tu leži i najveći rizik: gubitkom vlastitih vještina postaje sve teže primijetiti greške ili nedosljednosti koje generira sama tehnologija. "Tada zaista niste u položaju da osigurate kvalitetu", upozorila je Hofmann.
Carina Ebli-Korbel, pedagoginja i stručnjakinja za upravljanje ljudskim potencijalima, još je izravnija u svojim upozorenjima. Slijepo oslanjanje na rezultate koje daje AI "bi bilo katastrofalno. To sa sobom nosi rizik da postupno izgubimo ključne vještine", izjavila je.
Dobra je vijest da je 70 posto ispitanika u anketi instituta Pinktum izjavilo kako "u pravilu" provjerava rezultate koje im prikazuje AI. No, pitanje je koliko je ta provjera zaista kvalitetna ako istovremeno slabe temeljne vještine potrebne za kritičku procjenu.
Stručnjaci se slažu da rješenje nije u potpunom odbacivanju umjetne inteligencije, već u njenoj svjesnoj i ciljanoj upotrebi. Hofmann preporučuje da se na AI gleda kao na partnera u razmišljanju, a ne kao na zamjenu za vlastiti mozak. "Sada zasigurno možemo koristiti AI kako bismo ojačali naše vlastite misaone procese", kazala je.
Jedna od konkretnih metoda koju predlaže jest da chatbotu date uputu: "Izazovi me, ponovi mi postavi pitanja". Na taj način AI postaje alat za produbljivanje razumijevanja, a ne za njegovo zaobilaženje.
Ebli-Korbel naglašava da je odgovornost prvenstveno na pojedincu. Organizacije mogu podići razinu svijesti o problemu, ali svatko mora svjesno odlučiti koje zadatke neće prepuštati AI-ju. "Naprimjer, mogu redovito sama pisati e-poruke, a naročito kada se radi o razmišljanju, a ne samo o tome kako ću nešto sročiti", savjetuje. Također ističe važnost svjesnog pristupa učenju: "Ako želim utvrditi svoje znanje, moram sama nešto ponovo pročitati i razmišljati o tome što sam naučila".
Unatoč rizicima, umjetna inteligencija može imati i pozitivan učinak na kognitivne sposobnosti ako se koristi ispravno. "Ono što izgubite, možete i dobiti", istaknula je Ebli-Korbel. Kreativnost se, primjerice, može potaknuti tako da se rezultati koje generira AI uzmu kao početna točka koju ljudi zatim samostalno dalje razvijaju.
Organizacijski psiholog Markus Langer u intervjuu za njemački časopis Psychologie Heute tvrdi da ciljano korištenje umjetne inteligencije može pomoći u razvoju kognitivnih sposobnosti. Razlog je jednostavan: potrebna je povećana pažnja da bi se uočile greške u tekstovima koje generira AI. Oni koji kritički ispituju i poboljšavaju prijedloge AI-ja zapravo vježbaju rasuđivanje.
AI može pomoći ljudima da brže uđu u nove teme ili identificiraju rupe u vlastitom znanju. Ključna je otvorenost prema novim idejama, koja olakšava prepoznavanje pozitivnih aspekata tehnologije i pomaže u prevladavanju straha od toga da će nas ona zamijeniti. "Strah nas sprečava u tome da se dodatno razvijamo", zaključila je Ebli-Korbel. Samo oni koji ulažu u vlastiti razvoj mogu dugoročno napredovati.
