Svećenik optužen za zlostavljanje: Crkva znala godinama
Novi list kontaktirao je sve nadležne institucije i biskupe. HBK demantira dio navoda, DORH provodi izvide, a ključni akteri šute ili se pozivaju na ispovjednu tajnu.
Novi list kontaktirao je sve nadležne institucije i biskupe. HBK demantira dio navoda, DORH provodi izvide, a ključni akteri šute ili se pozivaju na ispovjednu tajnu.
Slučaj svećenika Požeške biskupije I. Ž., optuženog za višegodišnje seksualno zlostavljanje maloljetnika, otkriva duboke propuste u reakciji crkvenih vlasti. Iako su ključni crkveni dužnosnici bili upoznati s optužbama godinama ranije, svećenik je sa župničke službe udaljen tek prije desetak dana, nakon što je priča 23. srpnja ove godine dospjela u javnost.
Prema pisanju portala dnevnik.hr, čiji je novinar Vanja Moskaljov prvi razotkrio priču, zlostavljanje je počelo prije više od 25 godina u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati. Žrtva je tada imala 16 godina. Zlostavljanje se nastavilo i nakon što je mladić nastavio obrazovanje na Bogoslovnom sjemeništu u Đakovu, a trajalo je ukupno desetak godina.
Godine 2012. žrtva odlazi studirati u Beč, gdje se povjerava kolegi sa studija. Taj kolega o svemu piše tadašnjem požeškom biskupu Antunu Škvorčeviću. Prema pisanju medija, provedena je i crkvena istraga, no ništa nije poduzeto. Žrtva je svoju priču ispričala i bečkom nadbiskupu, kardinalu Christophu Schönbornu, koji je poznat po snažnom zalaganju za istrage o zlostavljanju u Crkvi.
Kardinal Schönborn je, prema pisanju medija, o slučaju obavijestio hrvatske biskupe još 2018. godine. Glasnogovornik kardinala, Georg Schimmerl, za Novi list je potvrdio da kardinal neće dati intervju, ali je naglasio kako vjeruje da će Hrvatska biskupska konferencija i Sveta Stolica slučaju pristupiti pažljivo i u skladu s apostolskim pismom pape Franje "Vos estis lux mundi".
"Nadam se da ćete imati razumijevanja za to što kardinal Schönborn neće dati intervju o ovom pitanju. No, želi naglasiti kako vjeruje da će Hrvatska biskupska konferencija i Sveta Stolica ovom slučaju pristupiti pažljivo i u skladu s apostolskim pismom pape Franje 'Vos estis lux mundi'. Nedvojbeni prioritet mora biti zaštita žrtava", poručio je Schimmerl.
Vatikan je od 2024. do 2025. godine proveo vlastitu istragu o ovom slučaju. Rezultati istrage i upute o daljnjem postupanju poslane su Hrvatskoj biskupskoj konferenciji u travnju ove godine.
Iz Hrvatske biskupske konferencije reagirali su na upit Novog lista, ističući da pojedine informacije iznesene u medijima nisu točne.
"Prije svega, nije točna tvrdnja da je Dikasterij za nauk vjere utvrdio krivnju svećenika i naložio njegovo kažnjavanje. Nadležni Dikasterij odredio je provođenje kanonskog kaznenog postupka. Nadalje, nije točna ni informacija da je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša imenovao službenike toga postupka. Budući da je riječ o svećeniku Požeške biskupije, za vođenje postupka nadležan je požeški biskup Ivo Martinović", poručili su iz HBK-a.
Iz HBK-a su također objasnili da je kanonski kazneni postupak privremeno odgođen na izričito traženje civilnih vlasti, kako se ne bi ugrozila civilna istraga. Predstojnik Tiskovnog ureda HBK-a, Zvonimir Ancić, naglasio je da je svećenik bez odgode razriješen svih službi unutar tijela Konferencije te da je cjelokupna dokumentacija proslijeđena državnim tijelima.
"Hrvatska biskupska konferencija ostaje dosljedna načelu nulte tolerancije prema nasilju te u potpunosti surađuje s institucijama do konačnog rasvjetljavanja svih činjenica", naveo je Ancić.
Da se slučajem bave i pravosudna tijela, potvrdilo je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske. "Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, u predmetu na koji se odnose upit i dopuna upita, poduzima mjere i radnje radi utvrđivanja svih relevantnih činjenica potrebnih za donošenje zaključka o postojanju osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti", stoji u odgovoru DORH-a.
Srijemski biskup Fabijan Svalina, koji je kao prefekt-odgojitelj u Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati radio od rujna 1998. do ljeta 2004., izjavio je da za vrijeme njegove službe nikada nije zaprimljena niti jedna prijava o zlostavljanju. Potvrdio je da je optuženi svećenik I. Ž. bio pomoćnik odgojitelja od jeseni 1998. do svibnja 1999. godine, dakle svega osam mjeseci.
Zadarski nadbiskup u miru Želimir Puljić, koji je predsjedao HBK-om od 2012. do 2022., izjavio je da se o ovom slučaju nije raspravljalo na sjednicama HBK-a. "Poznato Vam je da Crkva zlostavljanje maloljetnika uvrštava među zločine koji ne zastarijevaju. I žalosna je, stidi se i kaje zbog svakog slučaja u crkvenim redovima", poručio je Puljić, dodajući kako "perverzija ne poznaje i ne priznaje granice".
Nadbiskup Đakovačko-osječke nadbiskupije Đuro Hranić izjavio je da nema nikakvih saznanja o zlostavljanju u Bogoslovnom sjemeništu u Đakovu te da optuženi svećenik nikada nije bio na službi u toj ustanovi.
Novi list je 29. srpnja uputio upit požeškom biskupu Ivi Martinoviću i biskupu u miru Antunu Škvorčeviću, no odgovor do objave članka nije stigao. Optuženi svećenik nije odgovarao na telefonske pozive ni poruke. Bivši duhovnik u Međubiskupijskom sjemeništu, čiji su podaci poznati redakciji, na upit o slučaju odgovorio je kratko: "Nemam nikakvih saznanja o tome, a duhovnika veže ispovjedna tajna."
Monsinjor Juraj Batelja, koji je u vrijeme zlostavljanja bio rektor sjemeništa, također nije odgovorio na upit. Pokušaj dobivanja informacija iz Apostolske nuncijature u Zagrebu i Dikasterija za biskupe u Vatikanu također je ostao bez odgovora.
