Tajne ruske baze dronova gađaju Kijev i prijete NATO savezu
Rusija je uz granice s Ukrajinom i Bjelorusijom izgradila 10 baza s lansirnim rampama za mlazne dronove koji mogu doseći Poljsku, Tursku i baltičke zemlje, otkriva istraga The Telegrapha.
Rusija je uz granice s Ukrajinom i Bjelorusijom izgradila 10 baza s lansirnim rampama za mlazne dronove koji mogu doseći Poljsku, Tursku i baltičke zemlje, otkriva istraga The Telegrapha.
Rusija je uz svoje granice s Ukrajinom i Bjelorusijom uspostavila 10 baza s novim lansirnim rampama za mlazne dronove, čime su zemlje NATO-a došle u njihov potencijalni domet, objavio je The Telegraph u istrazi od 16. kolovoza. Vijest dolazi u trenutku kad je Rusija naglo pojačala upotrebu mlaznog naoružanja protiv Ukrajine, koje je teže presresti od propelerskih dronova tipa Shahed, a ukrajinsko ratno zrakoplovstvo potvrdilo je za Kyiv Independent da se njihova upotreba u srpnju povećala pet puta u odnosu na lipanj.
Koristeći satelitske snimke i procurjele dokumente, publikacija je identificirala najmanje 59 novoizgrađenih lansirnih tračnica raspoređenih na 10 lokacija. Neke su prenamijenjene iz starih vojnih baza i civilnih zračnih luka, dok su druge izgrađene u ruralnim područjima. Prema analizi satelitskih snimki tvrtke DroneSec, specijalizirane za praćenje dronova, pojedine nove baze pozicionirane su tako da bi dronovi lansirani s njih potencijalno mogli dosegnuti teritorij NATO-a, uključujući Poljsku, Tursku, Estoniju, Litvu, Latviju i Rumunjsku.
Jedna baza ima kapacitet skladištenja za više od 1000 dalekometnih dronova odjednom, a izgradnja dodatnih lansirnih tračnica u tijeku je na nekoliko ključnih lokacija. Baze se grade za lansiranje ruske nove generacije dalekometnih udarnih dronova, uključujući varijante označene kao Geran-4 i Geran-5, koje mogu letjeti gotovo 1000 kilometara i nositi teret od 90 kilograma.
Podaci otvorenog praćenja pokazali su da je sedam od deset identificiranih baza korišteno u nedavnim ruskim napadima na Kijev, čija je protuzračna obrana sve više opterećena kritičnim nedostatkom presretačkih raketa Patriot. Taj je nedostatak već imao smrtonosne posljedice za ukrajinsku prijestolnicu. U napadu 2. srpnja poginula je najmanje 31 osoba, a više od 100 ih je ozlijeđeno. Četiri dana kasnije, 6. srpnja, u novom masovnom napadu poginulo je najmanje 26 ljudi, a deseci su ozlijeđeni, uključujući sedmero djece.
Rusija je već više puta testirala rizike prelijevanja rata izvan ukrajinskih granica. Ruski dron tipa Shahed pogodio je stambenu zgradu u Rumunjskoj u svibnju, pri čemu su ozlijeđene dvije osobe, dok je drugi ruski dron tijekom srpanjskog napada na Ukrajinu prešao u Moldovu. Rusija je također ometala i preusmjeravala ukrajinske dronove prema zemljama NATO-a, stvarajući dodatni sigurnosni izazov za europske države.
Dužnosnici NATO-a nisu isključili ni mogućnost konvencionalnog ruskog napada u nadolazećim godinama. Načelnik njemačke vojske Christian Freuding izjavio je da je "NATO-agreed intelligence" kako će Moskva biti spremna napasti državu članicu već 2029. godine. U intervjuu za Kyiv Independent, admiral Giuseppe Cavo Dragone, predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a, poručio je da je NATO spreman odgovoriti na bilo kakve neprijateljske poteze Rusije.
"(Rusija) bi izgubila mnogo, mnogo više nego što bi mogla dobiti samo doticanjem Poljske ili baltičkih država", rekao je.
