Talijani puštaju tisuće hobotnica u Jadran
Projekt 'Octo-Blu' Sveučilišta u Bologni bori se protiv invazivne vrste koja je od 2022. godine uništila proizvodnju školjki u vrijednosti od gotovo 17 milijuna eura samo u regiji Emilia-Romagna.
Projekt 'Octo-Blu' Sveučilišta u Bologni bori se protiv invazivne vrste koja je od 2022. godine uništila proizvodnju školjki u vrijednosti od gotovo 17 milijuna eura samo u regiji Emilia-Romagna.
Talijanski znanstvenici počeli su puštati tisuće malenih hobotnica u Jadransko more u pokušaju da obuzdaju populaciju plavog raka, invazivne vrste koja je opustošila proizvodnju školjki duž talijanske obale. Tim sa Sveučilišta u Bologni vjeruje da bi obična hobotnica, prirodni predator rakova, mogla pomoći u smanjenju broja ovih proždrljivih ljuskara.
"Odabrali smo hobotnicu jer je u prirodi strašan predator rakova", izjavio je Antonio Casalini, jedan od istraživača na projektu, za AFP. Projekt nazvan "Octo-Blu" pokrenut je prošle godine, a financira ga regija Emilia-Romagna. Tim uzgaja ličinke hobotnica u laboratoriju u lučkom gradu Cesenaticu, a potom ih pušta u more u blizini podvodnih grebena gdje su postavljeni umjetni zakloni od cementa i gline.
Plavi rakovi, porijeklom sa sjevernoameričke atlantske obale, stigli su u Sredozemlje prije nekoliko desetljeća, vjerojatno balastnim vodama brodova. Njihov broj eksplodirao je posljednjih godina, što vlasti i ribari povezuju sa zagrijavanjem mora i klimatskim promjenama. S oštrim pandžama plavkastog odsjaja, izuzetno učinkovitim za otvaranje školjki, nanijeli su ogromnu štetu na sjeveroistoku Italije, jednom od glavnih europskih područja za proizvodnju dagnji i školjki.
Vlasti regije Emilia-Romagna prošle su godine objavile da je ova vrsta od 2022. prouzročila štetu od gotovo 17 milijuna eura. Poljoprivredni sindikat Coldiretti procjenjuje ukupnu štetu za cijelu Italiju na oko 200 milijuna eura, pri čemu je i sjeverna regija Veneto ozbiljno pogođena. "Jede sve, uključujući mlade školjke koje leže na morskom dnu", kaže Davide Sanulli, 64-godišnji ribar i uzgajivač dagnji koji sudjeluje u projektu. U područjima laguna uz deltu Poa, dodaje, "prouzročio je pravi masakr".
Od lipnja je u more pušteno oko 80.000 malih hobotnica, a istraživački tim planira udvostručiti taj broj do kraja kolovoza. "Ideja je stvoriti malu zajednicu blizu obale kako bi se bolje borila protiv širenja plavog raka", objasnio je Casalini, tehničar za akvakulturu. Plavi rakovi izvrsni su plivači i mogu težiti do jednog kilograma, a imaju malo prirodnih predatora, što istraživači pokušavaju promijeniti.
Projekt, međutim, ima i očite nedostatke. Obična hobotnica nije sklona životu u pjeskovitim i toplim vodama tipičnim za lagunska područja gdje plavi rak čini najveću štetu, što njezin potencijalni utjecaj tamo čini zanemarivim. Istraživači su toga svjesni, a drugi stručnjaci sugerirali su da bi brancin mogao biti učinkovitiji u borbi protiv raka. Tim sa Sveučilišta u Bologni također proučava jegulje, koje se hrane jajima ljuskara, kako bi nadopunile djelovanje hobotnica.
"Plavi rakovi imaju nevjerojatan reproduktivni potencijal i stopu plodnosti", istaknuo je Pietro Emmanuele, još jedan istraživač sa Sveučilišta u Bologni. Jedna ženka polaže milijune jaja, od kojih se većina izlegne. Iako samo dio ličinki dosegne odraslu dob, ako bi hobotnica ulovila čak i jednu ženku, to bi već napravilo razliku, dodao je.
Iako nema izravne veze s Hrvatskom, tema je bliska hrvatskim čitateljima zbog zajedničkog Jadranskog mora i sličnih ekoloških izazova koje invazivne vrste mogu predstavljati za obalne zajednice i proizvodnju školjki.
