Vrtoglavica, mučnina i tupa glavobolja nisu samo umor, to mogu biti prvi signali da se tijelo opasno pregrijava. Prepoznajte ih na vrijeme i spriječite toplotni udar.
Visoke ljetne temperature donose i zdravstvene prijetnje, a sunčanica se često ne shvaća dovoljno ozbiljno. Mnogi prve simptome pripisuju umoru ili dehidraciji, ali zapravo se radi o ozbiljnom stanju koje zahtijeva brzu reakciju. Prepoznavanje ranih znakova koje tijelo šalje može biti presudno u izbjegavanju opasnog toplotnog udara.
Rani znakovi sunčanice mogu biti vrlo podmukli. Obično započinje s tupom glavoboljom, vrtoglavicom, osjećajem mučnine i općom slabošću. Ovi simptomi mogu se lako zamijeniti s prolaznim umorom, no tijelo već tada upozorava da njegov sustav za hlađenje ne radi kako treba. Koža može biti vruća i crvena, a puls ubrzan. Ako se ovi znakovi zanemare, stanje se može brzo pogoršati iz toplinske iscrpljenosti u toplotni udar, navodi Ordinacija.hr.
Kada tjelesna temperatura poraste na 40 Celzijevih stupnjeva ili više, to je jasan znak da je situacija ozbiljna. Tada se znojenje može promijeniti, koža može postati vruća i suha ili, ako je riječ o fizičkom naporu, ostati obilno znojna. Disanje postaje plitko i ubrzano, što je dodatni znak da je tijelo preopterećeno.
Najalarmantniji znak da je stanje kritično su neurološke promjene koje nastaju zbog djelovanja visoke temperature na mozak. Osoba može postati zbunjena, dezorijentirana, uznemirena ili čak agresivna. Govor može postati nerazgovijetan, a mogu se javiti delirij, napadaji slični epileptičnima te, u najtežim slučajevima, gubitak svijesti.
“Bilo kakva promjena u mentalnoj bistrini ili ponašanju kod osobe izložene vrućini apsolutni je alarm za hitnu medicinsku intervenciju. Oštećenje mozga i drugih vitalnih organa postaje ozbiljna prijetnja što duže tijelo ostaje pregrijano”, navodi se u članku Ordinacije.hr.
Iako nitko nije potpuno zaštićen od sunčanice, neke su skupine puno ranjivije. Djeca i starije osobe od 65 godina su najugroženiji jer njihovo tijelo teže regulira temperaturu. Osobe s kroničnim bolestima srca, pluća ili bubrega, kao i pretile osobe, također su pod većim rizikom.
Određeni lijekovi, poput diuretika, beta-blokatora i nekih antidepresiva, mogu povećati rizik jer ometaju prirodno hlađenje ili uzrokuju dehidraciju. Intenzivna tjelesna aktivnost na vrućini, često prisutna kod sportaša i radnika na otvorenom, te konzumacija alkohola dodatno ubrzavaju razvoj opasnog stanja.
Ako sumnjate na toplotni udar, odmah pozovite hitnu pomoć. Dok čekate, najvažnije je što prije ohladiti osobu. Premjestite je u hlad ili klimatiziranu prostoriju te joj skinite suvišnu odjeću. Rashlađujte je na sve moguće načine: prskajte je hladnom vodom ili stavljajte hladne, mokre obloge na vrat, pazuhe i prepone.
Ako je osoba pri svijesti i nije zbunjena, dajte joj vodu u malim gutljajima. Nikada ne davajte tekućinu nekome tko gubi svijest. Lijekove za snižavanje temperature, poput paracetamola, ne smijete koristiti jer mogu pogoršati oštećenje organa. Brza reakcija i hlađenje mogu spriječiti trajne posljedice, zaključuje se u savjetima Ordinacije.hr.
