Ljetne vrućine ne opterećuju samo tijelo, već izravno utječu na krvni tlak i rad srca. Donosimo savjete stručnjaka kako prepoznati opasne znakove i spriječiti ozbiljne posljedice.
Dok se Hrvatska bori s još jednim toplinskim valom, većina savjeta fokusira se na unos tekućine i boravak u hladu. No, malo tko razmišlja o izravnom utjecaju ekstremne vrućine na kardiovaskularni sustav. Kardiologinja dr. Nieca Goldberg iz centra NYU Langone Health upozorava da dugotrajno izlaganje visokim temperaturama može dovesti do opasnog pada krvnog tlaka i dodatno opteretiti srce.
Mehanizam je jednostavan, ali potencijalno opasan. "Kada se tijelo pregrije, krvne žile se šire kako bi se oslobodila toplina. To može dovesti do pada krvnog tlaka, pogotovo ako zbog znojenja dođe do dehidracije", objašnjava dr. Goldberg za Parade. Iako se pad tlaka na prvu može činiti poželjnim, nagla promjena može izazvati vrtoglavicu i slabost.
"Razina promjene ovisi o pojedincu, a utječu i faktori poput tjelesne težine i kondicije. Neki mogu osjetiti slabost ili vrtoglavicu, osobito pri naglom ustajanju ili nakon duljeg boravka na otvorenom", dodaje. Istovremeno, srce mora raditi pojačano kako bi rashladilo organizam, zbog čega puls ubrzava čak i pri laganim aktivnostima. "Gubitak tekućine znojenjem može smanjiti volumen krvi, što srcu otežava pumpanje", ističe kardiologinja.
Opasnost nije samo teorijska. Istraživanje objavljeno 2024. godine u prestižnom časopisu Circulation Research pokazalo je jasnu vezu između porasta temperature i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Znanstvenici su utvrdili da smrtnost od srčanih bolesti raste za 2,1 posto sa svakim stupnjem porasta temperature.
Kod osoba s postojećim srčanim tegobama, promjene izazvane vrućinom mogu rezultirati nelagodom u prsima, kratkim dahom ili čak nesvjesticom. Dr. Goldberg posebno izdvaja rizične skupine: "Starije osobe izložene su većem riziku jer njihovo tijelo ne regulira temperaturu jednako učinkovito i teže prepoznaju rane znakove toplinske iscrpljenosti".
Kardiologinja naglašava važnost proaktivne zaštite, osobito za osobe s dijagnosticiranim srčanim bolestima, niskim tlakom, pretilošću, dijabetesom ili bolestima bubrega. "Aktivnosti na otvorenom planirajte u hladnijim dijelovima dana, pijte dovoljno tekućine, nosite laganu odjeću i odmarajte se u hladu ili klimatiziranom prostoru", savjetuje.
Također upozorava da određeni lijekovi, poput diuretika i preparata za regulaciju tlaka, mogu povećati rizik od dehidracije ili otežati prilagodbu tijela na visoke temperature. Stoga se osobama s kroničnim stanjima preporučuje konzultacija s liječnikom o eventualnim prilagodbama terapije tijekom toplinskih valova.
Prepoznavanje alarmantnih znakova ključno je za sprječavanje ozbiljnih komplikacija. Simptomi na koje treba obratiti pozornost uključuju vrtoglavicu, izrazit umor, lupanje srca, nelagodu u prsima, kratak dah ili nesvjesticu. "Ove simptome ne smijete zanemariti, pogotovo ako već imate problema sa srcem", naglašava dr. Goldberg.
U slučaju pojave simptoma, potrebno je odmah prekinuti svaku aktivnost i skloniti se u rashlađeni prostor. "Pijte vodu ako možete, skinite usku odjeću i odmorite se. Ako se simptomi ne poprave brzo ili osjetite bol u prsima, trajan nedostatak zraka, zbunjenost ili gubitak svijesti, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć", zaključuje kardiologinja.
