Treći trak na A1 nije spas: Profesor otkriva prave uzroke

Jutrošnja prometna slika na autocesti A1 prema Karlovcu još je jednom potvrdila ljetnu noćnu moru hrvatskih vozača. Nakon prometne nesreće, kolona vozila protegnula se na čak 25 kilometara, a promet je bio izrazito gust već od 4 sata ujutro. Iako Hrvatske autoceste (HAC) pripremaju veliku rekonstrukciju i izgradnju trećeg prometnog traka na toj dionici, izvanredni profesor s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, Marko Ševrović, smatra da to nije konačno rješenje problema.

Ponedjeljak je postao novi vikend

Profesor Ševrović za Index.hr objašnjava da se gužve više ne stvaraju isključivo tijekom vikenda. "Izgradnja trećeg traka neće riješiti probleme. Došli smo do situacije u kojoj je i ponedjeljak opterećen", ističe. Glavni razlog vidi u specifičnom režimu teretnog prometa u susjednim zemljama, koje vikendom zabranjuju vožnju autocestama za vozila teža od 7,5 tona. "Zbog čega ona onda krenu u ponedjeljak", pojašnjava Ševrović.

Dodatan problem stvaraju i turisti koji pogrešno procjenjuju situaciju. "Turisti misle da će nakon vikenda biti manje gužve pa i oni krenu na put u ponedjeljak i upadnu u tu gužvu", dodaje stručnjak. Tako se početkom tjedna na istoj dionici nađu i kamioni koji su čekali kraj zabrane i građani koji žele izbjeći vikend kolaps.

Vijadukt Drežnik kao trajno usko grlo

Iako bi treći trak povećao protočnost, Ševrović upozorava na ključne točke koje će ostati problematične. "Čep će se stvarati kod vijadukta Drežnik, koji ima samo dvije trake i nema ni zaustavnu", naglašava. Povećana propusnost između Zagreba i Karlovca samo bi značila da vozila brže stižu do mjesta gdje se autocesta ponovno sužava, što bi kolonu preselilo južnije, prema čvorištu Bosiljevo.

Kratkoročna poboljšanja vidi u proširenju traka za usporavanje i ubrzavanje na odmorištima te izgradnji novih čvorova, ali ističe da ni to nije dovoljno. Problem se mora sagledati na cijelom pravcu, a ne samo na najkritičnijoj dionici.

Alternativni pravci umjesto vječitog širenja

Kao dugoročno rješenje za rasterećenje A1, profesor predlaže izgradnju paralelnih pravaca. Jedan od njih je autocesta na relaciji Popovača, Sisak, Bosiljevo. "To bi osiguralo paralelu autocesti A1, na koju bi se prebacio dio prometa u slučaju prometne nesreće ili nekog drugog zastoja", objašnjava Ševrović. Ta bi ruta bila posebno korisna za preuzimanje prometa koji iz smjera Slavonije dolazi autocestom A3.

Još veći značaj daje povezivanju Rijeke i Ljubljane autocestom Rupa, Ilirska Bistrica, Postojna. "Hrvatskoj bi puno pomogla ta autocesta. Promet s cijelog sjevernog Jadrana išao bi tom autocestom, što bi drastično rasteretilo promet", tvrdi. Pritom apelira na veći angažman države: "Hrvatska treba napraviti veći pritisak prema Europskoj komisiji kako bi se tom projektu dao veći prioritet."

Bez kontrole brzine nema ni protočnosti

Ševrović smatra da su prometne nesreće, često uzrokovane neprilagođenom brzinom, jedan od glavnih generatora kolona. Kritizira domaći mentalitet, ističući da vozači brzinu od 140 kilometara na sat smatraju sporom. Rješenje vidi u uvođenju sekcijske kontrole brzine i nadzora razmaka između vozila.

"To bi smanjilo broj nesreća i povećalo protočnost prometa. Treći trak na A1 neće funkcionirati bez sekcijske kontrole brzine. To je nužno", decidiran je. Takav bi sustav, po uzoru na neke europske zemlje, omogućio i dinamičko prilagođavanje ograničenja brzine uvjetima na cesti.

Novi sustav naplate nije čarobni štapić

Iako Hrvatska uvodi elektronički sustav naplate cestarine koji će ukinuti zaustavljanje na naplatnim postajama, Ševrović upozorava da to neće ukloniti glavne uzroke gužvi. "Naplatne postaje Lučko i Demerje nisu najveći problem. Te dvije naplatne postaje već sada imaju veću propusnu moć od same autoceste", objašnjava.

Prava vrijednost novog sustava, smatra, leži u mogućnosti izgradnje većeg broja čvorova, što je dosad bilo ograničeno zbog naplatnih kućica. "Kada se dogode poremećaji, imate alternative i ne morate čekati deset kilometara u koloni", zaključuje. Ipak, za vrijeme višegodišnjih radova na proširenju A1 ne očekuje potpuni prometni kaos, podsjećajući na uspješnu rekonstrukciju rotora u Zagrebu gdje je "za vrijeme radova situacija bila čak i bolja nego prije njih".