Trećina Hrvata ne može na odmor
Iako se udio Hrvata koji si ne mogu priuštiti tjedan dana odmora prepolovio u deset godina, rast cijena i usporene plaće stvaraju jaz između službenih brojki i osjećaja u društvu.
Iako se udio Hrvata koji si ne mogu priuštiti tjedan dana odmora prepolovio u deset godina, rast cijena i usporene plaće stvaraju jaz između službenih brojki i osjećaja u društvu.
Podaci Eurostata otkrivaju tvrdokornu stvarnost za hrvatska kućanstva: svaki treći građanin ne može si priuštiti ni tjedan dana odmora izvan vlastitog doma. Brojka je to koja Hrvatsku smješta iznad prosjeka Europske unije, no istovremeno skriva i najbrži napredak među članicama u posljednjem desetljeću.
Prije samo deset godina situacija je bila znatno dramatičnija. Tada čak dvije trećine Hrvata nije moglo financirati odmor od tjedan dana. Današnji udio od jedne trećine predstavlja najveće smanjenje tog postotka u cijeloj Europskoj uniji, što sugerira značajan rast ekonomskog standarda.
Ipak, usporedba s ostatkom Europe ostaje neumoljiva. U lošijoj poziciji od Hrvatske nalaze se Rumunjska, Grčka i Italija, dok je Slovenija u nešto povoljnijoj situaciji. Najlakše do odmora dolaze stanovnici Luksemburga.
Jaz između službenih pokazatelja i percepcije na terenu ilustriraju svjedočanstva građana. "Mislim da je bilo priuštivije prije 10 godina, jako je skupo, cijene su skupe u kafićima, restoranima, u stvari je euro narastao kao kuna, a plaće nisu tako rasle u tom nekom rangu", rekla je Romana iz Bjelovara.
Sličan stav dijeli i Toma iz Splita: "Može se osjetiti, čak po stranim turistima, da su cijene otišle u nebesa i to je tako mislim." Njihove riječi odražavaju široko nezadovoljstvo brzinom rasta troškova života u odnosu na primanja.
"Svi nas uvjeravaju da nam je bolje, jedino se mi sami ne možemo uvjeriti, ili nas naše plaće ne uvjeravaju, ja ne znam", dodala je Romana.
Ekonomski analitičar Petar Vušković objašnjava temeljni problem. "Kupovna moć i dalje nije na onoj željenoj razini Europske unije, što znači da hrvatskom građaninu nakon što plati osnovne troškove života jako malo raspoloživog dohotka ostane da bi mogao platiti godišnji odmor", istaknuo je.
Njegova analiza potvrđuje da iako je napredak neosporan, on još nije dosegao razinu koja bi prosječnom građaninu omogućila bezbrižno planiranje ljetovanja.
Unatoč financijskim pritiscima, brojke iz domaćeg turizma pokazuju otpornost. U prvih sedam mjeseci ove godine domaći gosti ostvarili su dva milijuna dolazaka i 7,6 milijuna noćenja, što je povećanje od pet posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Ovi podaci sugeriraju da dio građana ipak pronalazi način za odmor, no pitanje je po kojoj cijeni i na koji način financiraju te aranžmane, s obzirom na izraženo nezadovoljstvo općom razinom cijena.
