Tri kandidata i fotelja koja prijeti blokadom BiH
U utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bore se Darijana Filipović, Zdenko Lučić i Slaven Kovačević, a izbori su zakazani za 4. listopada 2026.
U utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bore se Darijana Filipović, Zdenko Lučić i Slaven Kovačević, a izbori su zakazani za 4. listopada 2026.
Bosna i Hercegovina ubrzano korača prema općim izborima zakazanim za 4. listopada 2026. godine, a fokus političke javnosti ponovno je na utrci za hrvatskog člana Predsjedništva. Nakon što se dugogodišnji član Željko Komšić više nema pravo kandidirati, otvorila se bitka tri suprotstavljena tabora s potpuno različitim vizijama i strategijama.
Kandidatkinja HDZ-a BiH Darijana Filipović, kandidat koalicije "Petorka" Zdenko Lučić i predstavnik Demokratske fronte Slaven Kovačević vode kampanje koje su ogledalo dubokih podjela unutar najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda, ali i šireg političkog inženjeringa utemeljenog na daytonskom ustavnom okviru.
Za čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića i njegovu kandidatkinju Darijanu Filipović, ova kampanja predstavlja borbu za očuvanje nacionalnog narativa koji se temelji na "slučaju Komšić". Već dva desetljeća HDZ BiH koristi argument da Hrvate u Predsjedništvu predstavlja osoba koju su birali dominantno bošnjački glasači, što je postalo snažno homogenizacijsko oruđe.
Filipovićeva kampanja temelji se na tvrdnji da svaki glas koji ne ode HDZ-u predstavlja direktnu prijetnju opstanku hrvatskog naroda. Kampanja uključuje obilaske županija i općina s hrvatskim stanovništvom, velika obećanja i priču o ugroženosti. U isto vrijeme, hrvatska vlast znatno podupire kampanju HDZ-a BiH, osiguravajući sredstva za projekte koje u potpunosti nadzire Dragan Čović.
Cilj je osigurati plebiscitarnu podršku u hercegovačkim županijama i poslati jasan signal Bruxellesu i Washingtonu da je HDZ jedini "legitimni" sugovornik, bez obzira na konačni ishod utrke u kojoj bi ih brojniji bošnjački glasači ponovno mogli preglasati.
Prvi put u novijoj povijesti hrvatska oporba nastupa s ozbiljnom infrastrukturom. Koalicija "Petorka", koju čine HDZ 1990, HRS, HNP, HSS i HDS, lansirala je zajedničkog kandidata Zdenka Lučića, odbijajući ući pod kišobran Čovićevog Hrvatskog narodnog sabora (HNS).
Lučićeva kampanja cilja na "zamor materijala" među hrvatskim biračima umornim od monopola HDZ-a BiH. Tijekom javnih pojavljivanja, naglašava probleme poput nepotizma, propadanja državnih firmi, masovnog odlaska mladih, te redovito optužuje Čovića za kriminalne aktivnosti. HDZ BiH uzvraća etiketiranjem oporbe kao "izdajnika" koji razbijaju hrvatsko biračko tijelo u trenutku kada je nacionalno jedinstvo navodno presudno.
Cilj "Petorke" nije nužno osvajanje fotelje u Predsjedništvu, već "čerupanje" županija i dolazak u poziciju da se što više županijskih vlasti ne može uspostaviti bez njihove grupacije.
Dok hrvatske stranke vode "bratoubilački rat" u Mostaru, Demokratska fronta (DF) u Sarajevu provodi hladnu matematičku računicu s kandidatom Slavenom Kovačevićem. Kovačević, koji je poznat po presudi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koju je dobio, ali koja je politički zaustavljena u BiH, predstavlja se kao direktni ideološki nastavljač Željka Komšića.
Njegova kampanja u potpunosti ignorira etnički princip i apelira na koncept "jedan čovjek, jedan glas", što nailazi na plodno tlo među građanski orijentiranim, ali dominantno bošnjačkim biračkim tijelom u urbanim centrima poput Sarajeva, Tuzle i Zenice. Plan DF-a je jasan: preusmjeriti dio glasačkog aparata koji je godinama podržavao Komšića prema Kovačeviću. Ako to uspiju, glasovi koje osvoje Filipović i Lučić neće imati nikakvog utjecaja na konačni rezultat.
Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) krajem srpnja 2026. zaključilo je popis građana iz inozemstva koji će moći glasati. Na popisu su 48.074 osobe, dok je nešto više od 5500 zahtjeva odbijeno. Osobe čije prijave nisu odobrene imale su rok do 3. kolovoza 2026. da se žale Prizivnom odjelu Suda BiH.
Broj registriranih birača iz dijaspore drastično je pao u odnosu na izbore 2022. godine, kada je pravo glasa poštom osiguralo gotovo 70 tisuća birača. To je pad za gotovo trećinu. Ovaj problem je posebno prisutan među ljudima koji su prije rata živjeli na području sadašnje Republike Srpske, odakle su Hrvati i Bošnjaci masovno protjerani tijekom sukoba.
U Banjoj Luci i Bosanskoj Gradišci, broj upisanih birača iz inozemstva smanjio se za otprilike 60 posto. Za izbore u Banjoj Luci, ove godine je registrirano samo 875 glasača iz dijaspore, dok ih je 2022. bilo 2273. U Prijedoru, iz kojeg su tijekom kampanje etničkog čišćenja 1992. godine protjerani gotovo svi Hrvati i Bošnjaci, ove će godine moći glasati oko 1500 prognanih i raseljenih osoba, dok ih je prije četiri godine bilo registrirano 3783.
"Ogromna većina ljudi jednostavno više ne želi biti prevarena i iskorištena, što se dogodilo odmah nakon izbora 2022. godine", kazao je za Dnevni avaz Admir Čavka, povjerenik za RS Saveza za bolju budućnost (SBB).
Čavka, čiju je stranku osnovao Fahrudin Radončić, smatra da je razočaranje birača prognanih s područja Republike Srpske posljedica toga što su neke bošnjačke stranke bez većih uvjeta podržale novu vladu koju je u tom entitetu formirao Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.
"Danas plaćamo tu cijenu prevare, a bojim se da ćemo posljedice osjetiti tek poslije izbora", poručio je Čavka.
Ishod ove utrke odredit će smjer Bosne i Hercegovine u iduće četiri godine. Ako Kovačević (DF) pobijedi, to će rezultirati nastavkom političke blokade i jačanjem narativa unutar HDZ-a da su Hrvati bez prava, što će dovesti do novih zahtjeva za institucionalno zaustavljanje zemlje. S druge strane, pobjeda kandidata koji se identificira kao Hrvat mogla bi smanjiti napetosti u Federaciji, ali bi izazvala unutarnji sukob među Hrvatima za političku dominaciju između Čovića i ojačane opozicije.
U ovoj "igri prijestolja" stvarni pobjednik znat će se tek u postizbornom preslagivanju, kada se prebroje glasovi koji, ironično, možda uopće neće doći od naroda kojeg izabrani član službeno predstavlja.
