Predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je u srijedu, 29. srpnja 2026., snažnu odmazdu protiv Irana nakon što je Teheran balističkim projektilima gađao američke vojne baze u Jordanu. "Snažno ćemo ih udariti. Dobit će batine", rekao je Trump u intervjuu za Fox News, a prenosi ruska agencija TASS.
Nekoliko sati ranije iranska Revolucionarna garda lansirala je projektile na američke ciljeve u Jordanu, a Pentagon je priopćio da je presreo više dolazećih prijetnji. Istoga dana američki projektil pogodio je grad Piranshahr u iranskoj pokrajini Zapadni Azerbajdžan, objavila je iranska državna televizija pozivajući se na neimenovanog dužnosnika. Prema navodima Jerusalem Posta, u tom udaru nije bilo žrtava.
Napad na Jordan i odmazda
U Bijeloj kući Trump je novinarima poručio: "Sad je naš red", te dodao da će Washington odgovoriti "vrlo snažno". Istaknuo je kako ne isključuje budući dogovor s Teheranom, ali tek nakon što SAD najprije uzvrati. Predsjednik je potvrdio i da je obaviješten o napadu dronom na američki tanker za skladištenje plina u egipatskoj luci Damietta, piše 24sata.
Istovremeno su američki i saudijski ratni zrakoplovi gađali ciljeve iračkih paravojnih Narodnih mobilizacijskih snaga (PMF), skupine koju podupire Iran i za koju se tvrdi da je izvela 30 napada dronovima na Saudijsku Arabiju, prenosi BBC. Američko središnje zapovjedništvo (CENTCOM) potvrdilo je udare.
Iscrpljene zalihe presretača
Dok se rat širi, Pentagon se suočava s ozbiljnim logističkim izazovom. U operaciji "Epic Fury" potrošene su goleme količine protuzračnog streljiva, zbog čega su zalihe sustava Patriot pale na manje od 1000 komada, a sustava THAAD na otprilike 250 jedinica, objavio je think-tank CSIS, a prenosi Index.hr. Iako je obrana uglavnom bila uspješna, masovna upotreba presretača stvorila je "kratkoročni i srednjoročni rizik za američku spremnost u slučaju sukoba s Kinom u zapadnom Pacifiku".
Trumpova administracija zatražila je stoga u proračunu za fiskalnu godinu 2027. čak 95 milijardi dolara za streljivo te dodatnu 21 milijardu dolara za izvanredne ratne troškove.
Saudijska Arabija između uzvrata i deeskalacije
Saudijska Arabija, koja je od početka rata 28. veljače 2026. nastojala ostati po strani, sada je napadnuta s tri strane. Dronovi iračkih milicija pogodili su 27. srpnja naftno postrojenje Abqaiq, koje proizvodi 5 milijuna barela dnevno za izvoz preko terminala Yanbu na Crvenom moru. Samo dva tjedna ranije, 13. srpnja, saudijske snage bombardirale su aerodrom Sanaa u Jemenu, uporište Houthija koji povremeno napadaju saudijske zračne luke Abha i Jizan te ugrožavaju brodove u tjesnacu Bab el-Mandeb i Crvenom moru.
BBC-jev sigurnosni dopisnik Frank Gardner ocjenjuje da se Rijad, na čelu s prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom, našao u dilemi: nastaviti s udarima kao sredstvom odvraćanja ili pokušati deeskalirati situaciju, možda čak i financijskim nagodbama s neprijateljima. Kraljevstvo provodi ambiciozni plan "Vizija 2030", koji zahtijeva stabilno okruženje i strane investicije.
Kina i Rusija izvan sukoba
Trump je komentirao i izvješće Reutersa da bi Iran uskoro mogao primiti do 400 kineskih prijenosnih protuzračnih raketnih sustava, rekavši da bi ga takav razvoj događaja iznenadio. Ustvrdio je kako mu je kineski predsjednik Xi Jinping "vrlo jasno" poručio da se Kina neće uključiti u rat na strani Irana, a istu poruku, prema Trumpovim riječima, poslao je i ruski predsjednik Vladimir Putin. "Xi mi je vrlo jasno rekao da neće sudjelovati, a zna da bih bio vrlo razočaran", citirao je Trumpa portal 24sata.
Globalne posljedice
Sukob koji je započeo 28. veljače 2026. zajedničkom akcijom SAD-a i Izraela protiv Irana doživio je ovog tjedna opasnu eskalaciju. Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi 20 posto svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina, već je pod pritiskom. Napadi na trgovačke brodove i naftnu infrastrukturu dodatno prijete globalnim cijenama energenata, a to će izravno osjetiti i europska, pa tako i hrvatska ekonomija.