Trump poručio: Ne vjerujem Iranu
Predsjednik SAD-a oglasio se usred petomjesečnog sukoba koji je iscrpio američke zalihe presretačkih projektila, dok posrednički pregovori ulaze u završnu fazu.
Predsjednik SAD-a oglasio se usred petomjesečnog sukoba koji je iscrpio američke zalihe presretačkih projektila, dok posrednički pregovori ulaze u završnu fazu.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izjavio je u srijedu, 12. kolovoza 2026., da ne vjeruje iranskim predstavnicima. Komentar je dao odgovarajući na pitanja novinara u zračnoj bazi Andrews u blizini Washingtona.
"Ne vjerujem Iranu. Ja sam zadnja osoba koja vjeruje Iranu", rekao je Trump, prenosi ruska državna agencija TASS. Istovremeno je ocijenio da su Sjedinjene Države u "vrlo dobroj poziciji" po pitanju Irana.
Sukob između SAD-a i Irana, u kojem sudjeluje i Izrael, traje od 28. veljače 2026. godine. U lipnju su Washington i Teheran potpisali memorandum o razumijevanju kojim se pozivalo na trenutni prekid vatre na svim frontama, uključujući Libanon. No, primirje je kratko trajalo. Već 8. srpnja SAD su obnovile masovne zračne napade, optužujući Teheran za kršenje dogovora o Hormuškom tjesnacu.
Početkom kolovoza, točnije 2. kolovoza, Trump je otkrio da je pristao otkazati planirani veliki napad na Iran kako bi se postigao dogovor. Prema njegovim riječima, Iran i bliskoistočne zemlje tražile su od Washingtona da odustane od udara jer su strane već usuglasile obrise budućeg sporazuma. Saudijska televizija Al Arabiya izvijestila je 6. kolovoza, pozivajući se na visoki izvor, da su posredovane konzultacije između dviju strana ušle u završnu fazu.
Kako je rat odmicao, Iran je postao taktički vještiji i naučio izbjegavati američku protuzračnu obranu, prilagođavajući svoje napade na američke vojne baze na Bliskom istoku. Tijekom pet dana u lipnju, iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) lansirala je valove dronova i projektila na tri američke baze u Jordanu. Korišteni su projektili sposobni naglo mijenjati putanju, što je prisililo američke snage na korištenje ograničenih zaliha presretača Patriot, piše Jerusalem Post pozivajući se na izvještaj New York Timesa.
Najsmrtonosniji incident dogodio se 17. srpnja, kada je iranski napad pogodio stambenu jedinicu u zračnoj bazi Muwaffaq Salti u Jordanu. Prema pisanju Jerusalem Posta, u napadu su poginula tri američka vojnika. Američko zapovjedništvo za Bliski istok (CENTCOM) u izjavi od 18. srpnja navelo je nešto drugačije brojke: dva vojnika su poginula, a jedan se vodi kao nestao. Državni tajnik Marco Rubio komentirao je za New York Times: "Oborili smo gotovo sve projektile, jedan je prošao."
Višemjesečni sukob ozbiljno je iscrpio američke vojne zalihe. Prema izvoru upoznatom sa stanjem u Pentagonu, na kojeg se poziva Jerusalem Post, vojsci je ostalo manje od 1700 Patriot presretača. Reuters je 4. kolovoza izvijestio da je američka vojska potrošila "gotovo sve" svoje visokoprecizne projektile dugog dometa tijekom pet mjeseci rata. Između veljače i srpnja SAD su potrošile oko 65 posto svojih Patriot interceptor projektila.
Na upit o zalihama, Bijela kuća je Reutersu dostavila Trumpovu izjavu u kojoj tvrdi da SAD imaju "daleko više municije nego itko na svijetu i daleko više nego što nam treba". "Naše obrambene tvrtke u ovom trenutku proizvode više municije nego ikada prije, uz širenje svojih tvornica i opreme na rekordnoj razini", poručio je Trump.
Nestašica se osjeća i izvan bliskoistočnog bojišta. Zalihe taktičkih raketnih sustava ATACMS, koje traži i Ukrajina, toliko su iscrpljene da ih praktički više nema, prenosi Jerusalem Post Reutersovo izvješće.
