Američki predsjednik proširuje zahtjeve u mirovnim pregovorima, tražeći kompenzaciju za žrtve diljem Bliskog istoka. Istovremeno, iranski vrhovni vođa provodi ključne promjene u vojnom vrhu.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u ponedjeljak, 10. kolovoza 2026. godine, da će od Irana zahtijevati isplatu odštete kao dio svih budućih mirovnih pregovora. Njegova izjava izravan je odgovor na zahtjev Teherana da Washington plati ratnu odštetu za štetu nastalu tijekom petomjesečnog sukoba.
"I ja također zahtijevam odštetu od Irana", poručio je Trump, preciziravši da njegov zahtjev obuhvaća ne samo štetu iz aktualnog rata, već i iranske napade na američke ciljeve u proteklih dvadeset godina. U svoj plan je dodao i odštetu za rodbinu iranskih demonstranata koje su državne snage usmrtile u proteklih pet desetljeća.
Trump je u novoj objavi dodatno proširio opseg svojih zahtjeva, navevši da bi "Islamska Republika trebala odgovarati i za smrti i štetu u Libanonu, Siriji, Jemenu i Gazi". Ovakav stav mogao bi dodatno zakomplicirati ionako osjetljive pregovore o završetku rata i ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, koji su već u zastoju.
Predsjednik je podsjetio i na bombaški napad na američki brod USS Cole iz 2000. godine, za koji je ranije izjavio da je Iran "vjerojatno bio uključen". Naglasio je da će njegovi zahtjevi za odštetom biti "čvrst dio svih budućih pregovora" s Teheranom. Trump je na svojoj platformi Truth Social napisao da traži odštetu "za sve ljude koje su ubili i teško ranili svojim bombama postavljenim uz ceste i u brojnim sukobima". Ustrajao je na tome da Teheran mora obeštetiti obitelji žrtava napada na USS Cole, u kojem su bombaši samoubojice ubili 17 vojnika u jemenskoj luci Aden. Iako je istraga FBI-ja pokazala da su članovi Al-Kaide planirali i izveli taj napad, Trump je i ranije sugerirao iransku umiješanost. "Uputio sam svoje predstavnike da to čvrsto unesu u sve buduće pregovore", naglasio je američki čelnik, ne iznoseći pritom konkretne iznose odštete.
Trumpova retorika prema Iranu oscilirala je proteklih dana. Prošlog je tjedna prijetio da će "vrlo snažno" udariti na Iran i spominjao napade na civilnu infrastrukturu, no ubrzo se povukao i signalizirao kako je mirovni sporazum blizu. Proteklog vikenda omekšao je stav, signalizirajući da preferira ekonomske mjere umjesto dodatnih vojnih akcija. Istovremeno, u ponedjeljak je novinarima ostavio otvorenom mogućnost eskalacije sukoba. Na pitanje namjerava li provesti "veliku eskalaciju", odgovorio je: "Imamo tu sposobnost ako to poželimo. Da, saznat ćete." Kada su ga pitali hoće li ostvariti prijetnju i napasti vodstvo Islamske Republike, kratko je poručio: "Saznat ćete."
Prema pisanju portala Axios, američki čelnik u razgovoru objavljenom dan ranije nije iskazao nezadovoljstvo zbog iranskog odgađanja sporazuma o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca. S druge strane, Iran inzistira da Sjedinjene Države prvo ukinu pomorsku blokadu iranskih luka i skinu sankcije s naftnog sektora. Prema izvješćima iranskih medija, Vijeće za nacionalnu sigurnost uvjetovalo je ponovno otvaranje tjesnaca nizom ustupaka, uključujući prekid svih američkih prijetnji Islamskoj Republici, povlačenje američkih snaga iz regije te potpunu financijsku odštetu za ratnu štetu.
U međuvremenu je iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamenei danas proveo značajne promjene u vojnom vrhu, dodatno učvrstivši svoj utjecaj na oružane snage. General-bojnik Ali Abdollahi imenovan je načelnikom glavnog stožera oružanih snaga, dok je brigadni general Ahmad Vahidi postavljen za vrhovnog zapovjednika Islamske revolucionarne garde, također u činu general-bojnika.
Abdollahi je prethodno bio na čelu Khatam al-Anbiye, glavnog vojnog stožera koji usklađuje djelovanje svih oružanih snaga. Ova kadrovska rješenja dolaze u trenutku pojačanih tenzija i neizvjesnosti oko daljnjeg tijeka pregovora sa Sjedinjenim Državama.
