Američki predsjednik najavio istragu i carine nakon što je Bruxelles kaznio Google s 890 milijuna eura. Više od 80 zemalja pogođeno novim nametima zbog optužbi o prisilnom radu.
Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je Europskoj uniji visokom cijenom i novim carinama, reagirajući na kaznu od 890 milijuna eura koju je Europska komisija izrekla Googleu. Istovremeno, administracija u Washingtonu uvela je nove carine na robu iz više od 80 zemalja, pozivajući se na borbu protiv prisilnog rada, što je izazvalo val kritika diljem svijeta. Dok Bruxelles poručuje da su mjere u skladu s dogovorima, tradicionalni saveznici SAD-a odbacuju američke optužbe kao neutemeljene.
Europska komisija kaznila je Google s ukupno 890 milijuna eura zbog kršenja Akta o digitalnim tržištima. Komisija tvrdi da je tehnološki div u rezultatima pretraživanja pogodovao vlastitim uslugama te ograničavao mogućnost developerima da korisnike Google Playa usmjere prema jeftinijim opcijama kupnje. Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social odmah uzvratio: "Europska unija ponovno je krenula izravno na velike američke kompanije."
Podsjetio je da su prethodno kažnjeni Apple, Meta, Amazon i drugi, ustvrdivši da je Google dosad morao platiti više od 18 milijardi dolara. "Ova ilegalna i izrazito diskriminirajuća praksa neće se nastaviti tijekom Trumpove administracije. Sjedinjene Američke Države nisu europska kasica-prasica", poručio je. Njegova administracija odmah je pokrenula istragu prema članku 301 američkog Zakona o trgovini, koji omogućuje uvođenje protumjera, uključujući dodatne carine, ako se utvrdi da su postupci strane države diskriminirajući ili štetni za američku trgovinu.
Istovremeno s prijetnjama Bruxellesu, Trumpova administracija uvela je u četvrtak nove carine na robu iz više od 80 zemalja, s rasponom stopa od 10 do 12,5 posto. Kao opravdanje naveli su da te zemlje "nisu uspjele uvesti i učinkovito provesti zabranu uvoza proizvoda nastalih prisilnim radom". Dosadašnji globalni namet od 10 posto istekao je istog dana, što je izazvalo optužbe da administracija ponovno zloupotrebljava američke zakone.
Australija je oštro odbacila poveznicu s prisilnim radom. Ministar trgovine Don Farrell izjavio je: "Vjerujemo da Australija, među svim zemljama svijeta, pitanje ropstva i suvremenog ropstva shvaća vrlo ozbiljno." Novozelandski premijer Christopher Luxon nazvao je carine "izuzetno razočaravajućima", naglasivši da američka istraga "nije pružila smislene dokaze koji bi podržali tvrdnje o prisilnom radu". Japan je također izrazio žaljenje, a Kina je poručila da "carinski ratovi i trgovinski ratovi ne služe interesima nijedne strane". Indijski tekstilni izvoznici zabrinuti su zbog izuzeća koja bi mogla presumjeriti narudžbe od njih.
Europska komisija reagirala je oprezno, s dozom optimizma. Glasnogovornik je izjavio da novi nameti "nisu u suprotnosti s obvezama SAD-a preuzetim u okviru Zajedničke izjave EU i SAD-a". Britanska vlada potvrdila je da nema dodatnih carina za Ujedinjeno Kraljevstvo, dok je Japan osigurao da ukupni nameti ne prelaze 15 posto, prema prošlogodišnjem trgovinskom sporazumu.
Trump već godinama veliča carine kao alat za oživljavanje američke proizvodnje, pozivajući se na predsjednika Williama McKinleyja s kraja 19. stoljeća. McKinleyjev tarifni zakon iz 1890. godine uveo je carine od prosječno 50 posto, ali su one izazvale veliki politički otpor i značajan utjecaj na rast cijena za potrošače. Ironično, i sam McKinley je do kraja mandata počeo zagovarati recipročne trgovinske odnose. Profesor William K. Bolt sa Sveučilišta Francis Marion za Business Insider je izjavio: "Ovo je bio vrhunac protekcionizma. I došlo je do značajnog političkog udara natrag."
Dok raste napetost s Europskom unijom, postoje naznake smirivanja na drugim frontama. Kina i SAD planiraju novi sastanak na vrhu u rujnu, nakon što su u svibnju u Pekingu postigli nove trgovinske sporazume. Ti pregovori mogli bi poslužiti kao model za rješavanje trgovinskih sporova i s drugim partnerima, posebice nakon što je Vrhovni sud SAD-a u veljači proglasio mnoge ranije Trumpove carine neustavnima, prisilivši administraciju na traženje novih zakonskih osnova za svoje poteze.
