U pojedinim mjestima dvostruko više umrlih od rođenih
Koprivničko-križevačka županija u godinu dana izgubila 791 stanovnika, unutarnje migracije sve veći problem od iseljavanja u inozemstvo.
Koprivničko-križevačka županija u godinu dana izgubila 791 stanovnika, unutarnje migracije sve veći problem od iseljavanja u inozemstvo.
Demografski trendovi u Podravini i Prigorju i dalje su zabrinjavajući. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), Koprivničko-križevačka županija je tijekom prošle godine ostala bez 791 stanovnika. Na to su utjecala oba ključna demografska pokazatelja: negativan prirodni prirast od 592 osobe i ukupni migracijski minus od 199 stanovnika.
Iako se masovno iseljavanje u inozemstvo posljednjih godina značajno usporilo, sve je izraženije preseljavanje stanovništva unutar Hrvatske. Podaci DZS-a otkrivaju da je vanjski migracijski saldo županije čak blago pozitivan. Iz inozemstva su se doselile 784 osobe, a odselile 755, što daje mali plus od 29 stanovnika.
Međutim, slika je znatno nepovoljnija kod unutarnjih migracija. Iz drugih županija doselile su se 533 osobe, dok ih je 761 odselilo u druge dijelove Hrvatske. To rezultira negativnim međužupanijskim saldom od 228 stanovnika. Glavni uzrok je odlazak prema Zagrebu i okolici, gdje su plaće i mogućnosti zapošljavanja znatno povoljnije. S ukupnim migracijskim minusom od 199 osoba, Koprivničko-križevačka županija je treća u Hrvatskoj po tom pokazatelju, odmah iza Sisačko-moslavačke koja je izgubila 558 stanovnika i Brodsko-posavske s minusom od 205. Za razliku od toga, susjedne Varaždinska i Međimurska županija ostvarile su blagi migracijski plus, od 79 odnosno 68 stanovnika, nadoknadivši unutarnji odljev pozitivnom međunarodnom migracijom.
Ni prirodni prirast ne donosi dobre vijesti. U županiji je prošle godine rođeno 860 djece, dok su umrle 1.452 osobe. Vitalni indeks, koji pokazuje broj živorođenih na 100 umrlih, iznosi svega 59,2. To znači da na svakih deset umrlih dolazi tek nešto manje od šest rođenih, što je ispod državnog prosjeka. Na razini cijele Hrvatske vitalni indeks iznosi 64,9, uz 32.479 rođenih i 50.007 umrlih, odnosno prirodni pad od 17.528 stanovnika.
Stanje je posebno alarmantno u pojedinim općinama. U Novom Virju lani je rođeno samo petero djece, a umrlo 16 ljudi. Dvostruko više umrlih nego rođenih bilježe i Ferdinandovac, Legrad te Podravske Sesvete. U Malom Bukovcu i Martijancu situacija je još gora: na jednog rođenog dolazi troje umrlih. Najbliže ravnoteži su Hlebine sa 16 rođenih i 17 umrlih te Drnje s 20 rođenih i 24 umrla. Gradovi poput Koprivnice (207 rođenih) i Križevaca (158 rođenih) bilježe veći broj novorođenih, dok su Đurđevac, Ludbreg i Pitomača zabilježili između 65 i 69 rođene djece, ali ni to nije dovoljno za pozitivan prirodni prirast.
Podaci DZS-a donose i zanimljiv uvid u bračne odnose. U Podravini i Prigorju lani je sklopljeno 460 brakova, a razvrgnuto njih 168, što je najviše u posljednjih pet godina. Statistički gledano, postoji gotovo 37 posto šanse da brak neće uspjeti. Ipak, postoje svijetle iznimke. Općine Gornja Rijeka i Kalinovac u prošloj godini nisu zabilježile nijedan razvod.
S druge strane, najmanje ozbiljno su bračne zavjete shvaćali u Rasinji. Ondje je na pet sklopljenih brakova zabilježeno čak sedam razvoda, što je najnepovoljniji omjer u regiji.
