Uhapšen jer je pomogao pronaći masovnu grobnicu
Hapšenje R.T. u Kraljevu pod optužbom za špijunažu izazvalo je oštre kritike, dok se vlast optužuje da štiti ratne zločince i kažnjava ljudskost.
Hapšenje R.T. u Kraljevu pod optužbom za špijunažu izazvalo je oštre kritike, dok se vlast optužuje da štiti ratne zločince i kažnjava ljudskost.
Srpska policija uhapsila je u Kraljevu osobu s inicijalima R.T., koju kosovske institucije i organizacije za ljudska prava povezuju s informacijama koje su dovele do otkrića moguće masovne grobnice. Na toj lokaciji, kod Malog Kaluđera, tragalo se za posmrtnim ostacima 23 albanska civila nestala 1999. godine. Optužba koja mu se stavlja na teret glasi: špijunaža.
O slučaju je opširno pisao portal P.U.L.S.E u tekstu objavljenom 3. kolovoza 2026. Autor Dragan Bursać u svojoj kolumni ne štedi riječi kritike na račun države. "Zamislite državu u kojoj čovjek završi u pritvoru zato što je pomogao da porodice pronađu kosti svojih najmilijih," piše Bursać. "Zamislite društvo koje na takvo hapšenje odgovori gotovo potpunom šutnjom. Zamislite zemlju u kojoj se ljudskost tretira kao izdaja, a otkrivanje masovne grobnice kao prijetnja državi."
Posebnu težinu cijelom slučaju daje kronologija događaja. Informacije o mogućoj grobnici kod Malog Kaluđera istražiteljima su prvi put dane još 2003. godine, a javno su objavljene 2013. godine. Tek sada, kada su iskopavanja konačno počela donositi prve posmrtne ostatke, osoba koja se dovodi u vezu s tim saznanjima završava iza rešetaka.
Više od 1.300 ljudi i dalje se vodi kao nestalo nakon rata na Kosovu. Svaka pronađena kost za obitelji koje čekaju gotovo tri desetljeća predstavlja povratak dijela dostojanstva. Aktivista Naim Leo Beširi komentirao je da "čovjek koji otkrije masovnu grobnicu zaslužuje državno odlikovanje, pod uslovom da nije učestvovao u zločinu", no u Srbiji su, kako navodi P.U.L.S.E, uslijedile lisice.
U tekstu se ističe i gotovo potpuno odsustvo reakcije unutar same Srbije. Postavlja se pitanje gdje su političke stranke, opozicija, građanski pokreti, sveučilišta i intelektualci kada država počne hapsiti ljude zbog otkrivanja ratnih zločina. Profesor Ivan Videnović, kako se navodi, precizno je dijagnosticirao stanje opisavši Srbiju kao "zverinjak u kojem više nisu u stanju razlikovati zvjerstvo od ljudskosti".
Bursaćev tekst podsjeća i na druge slučajeve koji ocrtavaju isti obrazac: gotovo nasmrt pretučen čovjek jer je položio cvijeće na grob sedmogodišnje albanske djevojčice ubijene metkom u potiljak, te advokat mjesecima držan u pritvoru jer je tražio istragu o snajperskom teroru nad Sarajevom. "Sve su to dijelovi istog moralnog obrasca u kojem empatija prema žrtvama postaje neprijateljski čin, a lojalnost državnim mitovima važnija od elementarne ljudskosti," zaključuje se u tekstu.
Portal P.U.L.S.E, osnovan 2009. godine, do sada je objavio osam tisuća tekstova od strane šest stotina autora, a uredništvo napominje da stavovi autora ne odražavaju nužno njihovu uređivačku politiku.